Sporni manevar dogodio se u vrijeme uskrsnih praznika, kada su dva teška nadzvučna bombardera marke Tupoljev Tu-22M3 posjetila Stockholmski arhipelag u pratnji četiri borbena lovca Suhojev (Su-27). Spomenuti bombarderi kadri su bacati atomske bombe i lansirati navođene rakete. Ruski i švedski mediji pišu da su avioni odrađivali simulaciju udara na glavni grad Švedske.

Sve se dogodilo 40-ak kilometara od teritorijalnih voda Švedske, koju je ruska strana prethodno upozorila o manevrima, ali Stockholm – možda zbog praznika i svijesti o bezopasnosti misije – nije reagirao dizanjem svojih aviona. Učinila je to samo susjedna članica NATO-a Danska koja je poslala dva lovca Gripen da nadgledaju operaciju, ali oni su do cilja stigli u stilu američke konjice u vesternima - kad je sve već bilo gotovo.

Business Insider podsjeća da su takve vježbe s bombarderima običavali činiti Sovjeti u doba Hladnog rata, ali da je ta praksa bila prekinuta 1992. godine. No od 2011. opet je aktualna u ruskoj avijaciji, a ovo je prvi put da je operacija izvedena noću i da je, kako piše BI, švedska strana djelovala nepripremljeno. Slične vježbe ruska je vojska provodila i na Pacifiku, recimo blizu američke baze u Japanu. Rusija je, podsjetimo, više puta posljednjih godina izražavala svoje nezadovoljstvo američkim vojnim planovima u regiji, poput gradnje proturaketnog sustava blizu njenih granica.

Avioni su odavno sletjeli, ali priča sada ulazi u fazu medijsko-političke postprodukcije. Narodna liberalna stranka, koalicijska članica vlade, traži da neutralna Švedska iz sigurnosnih razloga stupi u NATO pakt. Nezavisimaja gazeta piše da takvi stavovi imaju podršku u dijelu švedskih birača te da su skandinavske i baltičke zemlje posljednjih godina više puta prosvjedovale zbog pojačane vojne aktivnosti Rusije u regiji.

Ministrica obrane Karin Enstroem smatra, međutim, da je za sigurnost Švedske dovoljna garancija članstvo u Europskoj uniji, odnosno Lisabonski ugovor koji joj jamči pomoć svih članica ukoliko bude izložena napadu ili prirodnoj nepogodi.

No skepsu u kapacitete Europske unije na vojnom polju izrazio je i Dmitrij Danilov, stručnjak Ruske akademije znanosti koji se u pita na kakvu bi to, teoretski, pomoć od EU-a Švedska mogla računati.

'Pitanje je da li je EU sposoban za vojnu podršku. Prije bi valjalo priznati da europska vojska zapravo ne postoji, a operativne sile formiraju se za obavljanje mirotvoračkih zadaća. EU ne posjeduje instrumente za davanje vojne podrške u slučaju agresije', izjavio je Danilov za Nezavismaju gazetu.

Premda je teško zamisliti da EU i NATO ne bi pomogli Švedskoj bez obzira na to što ona nije članica drugonavedenog saveza, zagovornici švedskog ulaska u Sjevernoatlantsku alijansu mogu se pozvati i na nedavnu izjavu šefa NATO-a, Danca Andersa Fogha Rasmussena, po kojoj je za primjenu petog članka Washingtonskog ugovora o dobivanju pomoći NATO snaga neophodno postati punopravnim članom tog saveza.