Grad Buča, u sjeverozapadnim predgrađima Kijeva, postao je jedan od sinonima za ratne zločine počinjene u rusko-ukrajinskom ratu. Nakon povlačenja Rusa u tom gradu pronađene su stotine civilnih žrtava, a strani promatrači pronašli su i dokaze o korištenju flešeta, brutalnog oružja čiju je upotrebu gotovo pa nemoguće opravdati
Oružje je to koje nema nimalo časnu ni sjajnu povijest. Izumili su ga Talijani još za vrijeme Prvog svjetskog rata, a brzo su ga usvojile sve zaraćene strane. Tijekom Prvog svjetskog rata, flešeta, koja vuče ime iz francuskog jezika na kojem doslovno znači 'strelica', bacala se iz kokpita prvih ratnih aviona, bila je dugačka desetak centimetara te su na nju dodana krilca radi stabilizacije.
Ubrzo su je s bojišta izgurali eksplozivi i prve prave aviobombe. Sjedinjene Američke Države vidjele su potencijal u tom starom oružju te su razvile ubojitiju generaciju flešeta 50-ih godina prošlog stoljeća u sklopu programa Lazy Dog.
U aviobombu tešku 225 kilograma ugurano je 10.000 flešeta duljine 4,4 milimetra. Kada bi bomba detonirala, svaka flešeta postala je opasna kao metak, a velika je prednost te bombe to što je bila jako tiha - nije bilo eksplozije, već se čulo samo zlokobno zujanje, zbog čega je dobila nadimak - košnica.
U Vijetnamskom ratu 'košnica' je unaprijeđena u topničko zrno koje je pretvaralo haubicu u golemu sačmaricu. Američke studije provedene na životinjama pokazale su da maleni projektili pri velikim brzinama i u dodiru s tkivom čine golemu štetu jer se raspadaju i 'lutaju' kroz tijelo pa izazivaju daleko ozbiljnije ozljede od primjerice konvencionalnog metka.
Početkom 2000-ih izraelske grupe za ljudska prava pokušavale su ishoditi zabranu flešeta korištenih tijekom okršaja na Zapadnoj obali, no za razliku od kazetnih bombi i pješačkih mina, ostale su legalne. The Economist piše da je Neil Gibson iz pirotehničke tvrtke Fenix Insight u Buči prepoznao flešete ispaljene iz ruske 122-milimetarske granate, a u blizini grada pronađen je i minobacač s neispaljenim granatama.
Ruski topnici inače koriste rasprskavajuće granate jer su efikasnije, kako protiv ljudstva, tako i protiv zgrada i lako oklopljenih vozila. Strani mediji pišu da su Rusi svojoj vojsci vjerojatno podijelili mali broj topničkog streljiva s flešetama, ali kako bi ih koristili u obrambene svrhe, ne i u operacijama napada. No zbog logističkih i svih drugih poteškoća koje su doživjeli u Ukrajini topničke baterije vjerojatno su ih počele koristiti 'liberalnije' ili su njima jednostavno željeli posijati strah.