Povijest je proteklih godina bila instrument za nacionalistička razračunavanja na relaciji Ukrajina - Rusija, pa se recentni 'povratak na staro' tumači i kao brisanje 'narančastog' ideološkog nasljeđa Viktora Juščenka.

Ukrajinski list Segodnja piše da su djeca u Ukrajini proteklih godina već u petom razredu učila o tzv. narančastoj revoluciji - masovnoj građanskoj akciji kojom su 2004. godine, zbog kršenja demokratske procedure, osporeni službeni rezultati predsjedničkih izbora, te je u novom glasovanju pobijedio opozicijski tribun Viktor Juščenko. Zastave narančaste koalicije čak su se nalazile na koricama nekih udžbenika, a navodno se učilo i o svjetskom značaju tih događanja, čiji je značaj šest godina kasnije skoro posve poništen.

Narančasta revolucija odsad bi se trebala predavati tek u 11. razredu (ukrajinsko osnovnoškolsko obrazovanje traje devet do 11 godina).

Narančaste zastave maknuti s naslovnih stranica
'Pomarančeva revoljucija' prvotno je pozdravljena na zapadu kao demokratski iskorak Ukrajine. No premda su u društvo uneseni elementi medijskog i građanskog pluralizma, Juščenko i Julija Timošenko kao koalicijski predsjedničko-premijerski tandem, nepreglednim su međusobnim svađama i incidentnim odnosima s Rusijom doveli zemlju pred bankrot, pa su zimus sišli s vlasti u vrlo neslavnom stilu. Nakon pet godina, Ukrajinci su za predsjednika izabrali proruskog kandidata Viktora Janukoviča, koji je dokinuo ukrajinske NATO ambicije, vratio autoritarne elemente vladanja i čini se da zemlju kani snažno politički privezati uz Rusiju – možda i snažnije nego što je to svojedobno činio režim Leonida Kučme.

Neke od glavnih promjena očekuju se u interpretaciji velike gladi 30-ih godina proteklog stoljeća, koja je nastala uslijed prislne Staljinove kolektivizacije privrede i prouzročila smrt nekoliko milijuna ljudi u Ukrajini (razne procjene variraju od 2,6 do čak 10 milijuna). Juščenko je taj zločin nastojao prikazati kao genocid nad Ukrajincima i tražio je međunarodnu potporu svojoj interpretaciji.

A što je s ruskim udžbenicima?
Nova-stara obrazovna paradigma smješta tzv. gladomor u širi sovjetski kontekst, u kojem je smrtna glad ranih 30-ih poharala i žitorodna ruska područja uz Volgu, sjeverni Kavkaz te Kazahstan. Ukrajinski ministar obrazovanja Dmitrij Tabačnik naglašava da je riječ o općoj tragediji u kojoj je stradala i Bjelorusija.

Očekuje se i revizija revizije 2. svjetskog rata te uloge ukrajinskih naci(onali)stičkih pokreta koji su tijekom 2. svjetskog rata kolaborirali s Hitlerovom Njemačkom.

Mediji zasad pišu samo o korekciji ukrajinskih udžbenika, uz naglaske da će u rad ministarstava biti uključeni i stručnjaci iz Poljske i Bjelorusije. No, nije poznato ima li nešto sporno i na ruskoj strani: svijet je proteklih godina u više navrata prosvjedovao zbog rehabilitacije Staljina u ruskim udžbenicima - istog onog kojeg se danas, između ostalog, smatra glavnim odgovornim za gladomor u Ukrajini. Stoga se postavlja pitanje je li riječ o standardizaciji ili samo prilagođavanju ukrajinskog obrazovnog sustava ruskome, a tome se zasigurno neće pokloniti jaka antiruska opozicija - pogotovo na zapadu zemlje. 'Rusija će dogodine pokazati kakva mora biti povijest Ukrajine', naslov je na portalu proUA.com.