Armenija i Azerbajdžan već mjesecima pregovaraju o postizanju mirovnog sporazuma oko Nagorno-Karabaha - odcijepljene enklave koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali u kojoj živi uglavnom armensko stanovništvo.

Proteklih mjesec dana Azeri koji tvrde da su aktivisti za zaštitu okoliša blokirali su promet duž jedine ceste koja povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom, što je Erevan nazvao blokadom koju je potaknula azerbajdžanska vlada. Baku kaže da su prosvjednici opravdano zabrinuti zbog ilegalnog armenskog rudarenja i zanijekali su da je regija pod blokadom.

U priopćenju od četvrtka, Rusija je okrivila Armeniju za otkazivanje mirovnih pregovora između dviju strana i pozvala Erevan da se vrati za pregovarački stol. "Teško je procijeniti stav Erevana kada se njihove službene izjave toliko razlikuju", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

Rekla je da nas je odluka Erevana da se povuče iz mirovnih pregovora zakazanih u prosincu prošle godine u Moskvi "spriječila raspravu o mirovnom sporazumu". "Ako su naši armenski partneri stvarno zainteresirani za rješavanje ovih problema... onda umjesto da se bave skolastikom, potrebno je nastaviti zajednički rad", rekla je.

Dužnosnici u Erevanu sve su više ljuti na Rusiju - formalno saveznicu kroz sporazum o međusobnoj samoobrani - jer nije učinila više da prekine blokadu.

Prema mirovnom sporazumu potpisanom 2020., Rusija je rasporedila mirovni kontingent u regiji, a Azerbajdžan je pristao osigurati slobodno kretanje duž koridora Lachin koji povezuje Armeniju s Nagorno-Karabahom. Armenija kaže da se Azerbajdžan ne pridržava tog sporazuma i želi da ruske mirovne snage učine više kako bi istjerale prosvjednike. Moskva je rekla da čini sve što može da pomogne.