Tisuće prosvjednika uhićeno je na prosvjedima tijekom dva vikenda, a više od njih tisuću je pritvoreno u Moskvi u utorak, nakon što je sud osudio kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog na tri i pol godine zatvora zbog kršenja uvjetne kazne.

Zakon o kojem Reuters piše prvi put je predstavljen parlamentu 2019., a sad ga dorađuje ministarstvo za digitalni razvoj. U njegovom nacrtu stoji kako mu je cilj lakši pronalazak ljudi za kojima se traga. Ministarstvo još nije odgovorilo na pitanje je li vraćanje prijedloga zakona povezano s prosvjedima.

U njemu stoji kako bi za pristup sadržaju poruka na mobitelu trebao biti potreban sudski nalog ili dopuštenje građana, no ne i za lokaciju koju bi javila telekomunikacijska tvrtka. Ministarstvo smatra kako se time ne krši privatnost.

„Mjera je u skladu sa zakonima o privatnim podacima jer geolokacije nisu osobni podaci“, rekao je Oleg Ivanov, zamjenik ministra digitalnog razvoja.

Kad bi zakon prošao snage sigurnosti bi s lakoćom uspjele doći do informacije s kim je određena osoba bila, u koje vrijeme i koliko dugo, rekao je Artem Kozljuk, čelnik Roskomsvobode, stranice koja prati razinu sloboda na internetu u Rusiji.

„Stvara se i rizik da će podaci stanovnika procuriti na crno tržište“, dodao je.

Aktivisti za ljudska prava upozoravaju i kako ruske vlasti u borbi protiv prosvjeda za oslobađanje Navaljnog koriste kamere za prepoznavanje lica.

Ruska prijestolnica sa 105 tisuća kamera ima jedan od najnaprednijih sustava za nadzor na svijetu. Vlasti tvrde kako mu je cilj borba protiv kriminala i kršenja restriktivnih mjera zbog koronavirusa.

Aktivisti pak smatraju kako se kamere koriste za praćenje prosvjeda, te da nejasna pravila omogućuju zloupotrebu tog sustava.