S obzirom na to da je Rostec ambiciozno najavio uvođenje zrakoplova koji će moći ispunjavati zadaće i u bliskom svemiru već 2030. godine, analitičari ocjenjuju kako se radi o 'bacanju novca' jer budući avion, osim potpuno novog izgleda i veće brzine, ne bi imao značajnija taktičko-tehnička poboljšanja od već postojećeg MiG-a 31.

Još uvijek aktualni najnapredniji lovac presretač MiG-31 imao je prvi let 1975. godine, a u zračne snage tadašnjeg Sovjetskog Saveza uveden je 1982. godine. Nakon raspada SSSR-a drastično je smanjen proračun za dijelove i održavanje tog presretača ostavljajući mnoge eskadrile bez mogućosti održavanja ovih kompleksnih zrakoplova. Jačanjem ruskog gospodarstva do 2006. u letno je stanje dovedena većina od 370 MiG-ova 31, koliko ih na raspolaganju imaju ruske zračno-kozmičke snage, a u međuvremenu je doživio nekoliko nadograđenih verzija.

Dugo se očekivalo da MiG-31 zamijeni potpuno novi zrakoplov. Poput svojih prethodnika MiG-a 25 i MiG-a 31, projekt MiG-41 okružen je raznim špekulacijama i dezinformacijama o dizajnu i mogućnostima. Rad na najnovijim MiG-ovima započeo je 2010. godine, kada su se udružili projektni ured Mikojan i UAC, tvrtka u kojoj većinski udjel pripada ruskoj vladi te objedinjuje ruske državne i privatne tvrtke za proizvodnju, projektiranje i prodaju vojnih i civilnih zrakoplova te bespilotnih letjelica. Za izravnu proizvodnju, razumljivo, odabran je pogon tvrtke Sokol sa sjedištem u Nižnjem Novgorodu, u kojem se, pored MiG-a 31, trenutno proizvode i remontiraju MiG-ovi 29 u verzijama UB i UBT te Jak-130.

Prema navodima tvrtke, MiG-41 bit će opremljen tehnologijom stealth, a trebao bi postizati brzinu od danas nedostižnih 4,3 maha. Budući superpresretač trebao bi biti opremljen protusatelitskim raketama i laserima dok bi borbene zadaće trebao izvršavati u arktičkom i bliskom svemirskom okruženju. Očekuje se da će MiG-41 moći letjeti na velikim visinama između stratosfere i troposfere, odnosno ispod 45.000 i iznad 12.000 metara kako bi pokrio najveći dio vrlo velikog ruskog teritorija u najkraćem vremenskom razdoblju. Postoje i najave da bi buduća presretačka okosnica mogla koristiti motore Izdelije 30, trenutno u fazi izrade za lovce tipa Su-57.

Ako uđe u službu, MiG-41 bit će drugi ruski lovac pete generacije nakon modela Su-57 koji je razvila državna tvrtka UAC s dizajnerskim uredom Suhoj. Taj dugo najavljivani lovac ovih dana ušao je u flotu ruskih zračno-kozmičkih snaga, a uskoro bi trebao dobiti i nove motore koji predstavljaju svjetski vrh u generiranju potisne snage dvomotornih borbenih aviona. Upravo bi razvoj tog motora mogao usporiti daljnji razvoj MiG-a 41 jer se rusko ministarstvo obrane, prema navodima analitičara neovisnog ruskog Centra za analizu strategija i tehnologija Ruslana Puhova, financijski usredotočuje isključivo na Su-57, za koji Moskva smatra da ima dobru izvoznu budućnost.

Puhov je pritom izrazio sumnju da će Rusija financijski moći razviti, proizvesti i uvesti u redovnu službu potpuno novi presretač u ambiciozno zadanim vremenskim okvirima. Dodatni problem za daljnji razvoj MiG-a 41 predstavlja predanost ruskog zrakoplovnog sektora u brojnim drugim projektima, kao što su daljnji razvoj modela Su-57, nadogradnja Su-34 i modernizacija strateških bombardera tipa Tu-160, Tu-22M i Tu-95.

Ruski analitičar s londonskom adresom smatra da bi ruska vlada trebala odustati od svojih skupih projekata i umjesto toga preusmjeriti novac na razvoj bespilotnih letjelica koje se smatraju budućnošću ratnog zrakoplovstva, u čemu Rusija još uvijek zaostaje za Zapadom. Puhov je svoje tvrdnje prisnažio činjenicama da je za Su-57 svojevremeno bila zainteresirana Indija te je na kraju odustala od projekta s Rusijom, a što zbog ogromnih troškova razvoja predviđa i svakoj eventualnoj međunarodnoj suradnji Moskve po pitanju MiG-ova 41.

Stručnjaci ističu da je izvozni potencijal MiG-a 41 vrlo ograničen jer bi, ako se doista konstruira, ispunjavao ulogu kao i aktualni MiG-31 BM, skrojen upravo za specifične ruske potrebe kakve nemaju druge zemlje koje vojno surađuju s Rusijom. Time je zapečaćena izvozna privlačnost MiG-a 41 jer je naišao na probleme i prije nego što je uopće poletio, zaključuju dobri poznavatelji budućnosti ruskog ratnog zrakoplovstva.