Rusija namjerava proizvoditi milijune dronova godišnje, a tvornica u Bjelorusiji značajno bi je približila teritoriju NATO-a. Bjelorusija je u četvrtak objavila da je spremna ugostiti tu tvornicu i da bi ona mogla isporučiti do 100.000 bespilotnih letjelica godišnje, čime bi se ruska proizvodnja primakla granicama NATO-a, piše Business Insider.

Ruski predstavnici, uključujući Maksima Oreškina, zamjenika šefa osoblja Kremlja, predstavili su ovu ideju na izložbi dronova u Minsku u četvrtak.

Proizvodit će 2000 dronova godišnje

'Ovo je velika prilika za nas', izjavio je bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko, a s Oreškinom je prisustvovao izložbi, prema priopćenju njegova ureda. Ondje prisutni bjeloruski dužnosnici izjavili su da će tvornica u početku proizvoditi 2000 dronova godišnje za poljoprivredu i logistiku.

Iako Oreškin nije izričito naveo da će u njoj nastajati i vojne bespilotne letjelice, naglasio je da će projekt doprinijeti 'učinkovitoj sigurnosti' Bjelorusije. 'Ovo je, naravno, pitanje osiguranja suvereniteta', izjavio je Oreškin za bjeloruske državne medije.

Lukašenko je rekao da će Bjelorusija u travnju i svibnju konzultirati stručnjake za bespilotne letjelice, ali nije precizirao kada se očekuje dovršetak izgradnje tvornice.

Rusija je u rujnu objavila da je već sposobna proizvesti 1,4 milijuna bespilotnih letjelica godišnje, ali službena proizvodnja uglavnom je smještena duboko unutar njezina teritorija, u regijama poput Tatarstana. Osim toga, neke ruske dobrovoljačke skupine opskrbljuju svoje trupe jeftinijim bespilotnim letjelicama.

Raste zabrinutost NATO-a

Tvornica u Bjelorusiji značila bi proširenje službene proizvodnje u državu koja graniči s Poljskom, Litvom i Latvijom, a sve ove tri zemlje članice su NATO-a te ubrzano povećavaju svoje obrambene proračune zabrinute zbog ruske prijetnje.

Dio tih napora uključuje i proizvodnju dronova. Poljska, Litva i Latvija sudjeluju u europskoj koaliciji šest zemalja koje planiraju izgraditi 'zid bespilotnih letjelica' za nadzor svojih istočnih granica.

Svijet je sve više uključen u utrku u naoružanju dronovima, kojoj su Rusija i Ukrajina na čelu. Obje zemlje tvrde da će do 2025. godine proizvesti između tri i četiri milijuna dronova.

Međutim vojne bespilotne letjelice variraju po veličini i funkciji, pa nije jasno kakve će točno modele Bjelorusija proizvoditi. Kremlj se, primjerice, oslanjao na iranske dronove Šahid dugog dometa za napade na ukrajinske gradove.

Sve češći komercijalni dronovi opremljeni eksplozivom

Istovremeno je rat doveo do naglog porasta upotrebe komercijalnih dronova opremljenih eksplozivom jer predstavljaju jeftin, ali smrtonosan i precizan način napada na trupe i vrijednu vojnu opremu.

Ukrajinske zračne snage redovito izvješćuju o tome da obaraju oko 1000 ruskih bespilotnih letjelica tjedno. Među njima su razni modeli, uključujući dronove Šahid, FPV bespilotne letjelice i izviđačke dronove.

Bjelorusija već posjeduje nekoliko značajnih ruskih vojnih kapaciteta, uključujući taktičko nuklearno oružje i napredne sustave protuzračne obrane. Godine 2022. Moskva je koristila njezin teritorij za stacioniranje dijela svojih snaga tijekom invazije na Ukrajinu.

Tiskovne službe ministarstava obrane Poljske, Litve i Latvije nisu odgovorile na zahtjeve za komentar koje je Business Insider poslao izvan redovnog radnog vremena.