Činjenica da Japan graniči s Rusijom preko Japanskog i Ohotskog mora ima dubok povijesni i strateški značaj. Već 79 godina Japan nema kopnenu granicu s Rusijom, no pomorska aktivnost Rusije na Dalekom istoku nikada nije prestala. Tijekom Hladnog rata, Japan je bio na prvoj liniji sukoba između Istoka i Zapada, a to se sada ponavlja uslijed obnovljenih geopolitičkih napetosti između Rusije i Zapada, ali i zbog rastuće prijetnje Kine, piše portal za strategiju i obranu War on the Rocks.

Nova ruska strategija na Pacifiku

Dok su većina kopnenih snaga Rusije u Dalekom istoku premještene na bojišta u Ukrajini, Pacifička flota nastavlja graditi svoje podmorničke snage. Poseban naglasak stavljen je na modernizaciju nuklearnih podmornica s balističkim projektilima, a satelitske snimke pokazuju povećanu aktivnost ruskih podmornica u vodama oko Japana. Ova pomorska prisutnost predstavlja ozbiljnu prijetnju za obrambene kapacitete Japana i SAD-a, posebice u svjetlu kineske vojne ekspanzije.

Povijesno gledano, ruske podmornice imale su ključnu ulogu u strategiji Sovjetskog Saveza tijekom Hladnog rata. Tjesnac Cunami, smješten između Japana i Korejskog poluotoka, bio je usko grlo za sovjetsku flotu koja je plovila iz Vladivostoka prema Pacifiku i Indijskom oceanu. U tim vremenima, sovjetske podmornice često su gasile svoje motore u blizini japanskih nadzornih postaja kako bi se neprimjetno izvukle u otvorene vode Istočnog kineskog mora.

Ova strategija opstaje do danas, s moderniziranim podmornicama Borei klase koje su ključan dio ruskih nuklearnih kapaciteta. Na Kamčatki su ponovno aktivirane podmorničke baze, a nove podmornice klase Borei-A sve češće obavljaju dugotrajne patrole u vodama sjeverno od Japana. Ove podmornice opremljene su naprednim balističkim projektilima dugog dometa, što im omogućava djelovanje iz relativno sigurnih voda Ohotskog mora.

Japan u geopolitičkoj klopci

Problem za Japan nije samo u rastućem broju podmornica, već i u sve većem broju zajedničkih vojnih operacija između Rusije i Kine. Dok su prije desetak godina ruske vlasti bile protiv prisutnosti kineskih snaga u Ohotskom moru, situacija se značajno promijenila. Izolirana od Zapada zbog sankcija, Rusija je produbila svoje vojne i političke odnose s Kinom. Dvije su zemlje izvele nekoliko zajedničkih vojnih vježbi u Ohotskom moru tijekom 2023. godine, a u 2024. godini ruske i kineske flote zajedno su patrolirale Arktičkim i Čukotskim morem. Ova suradnja predstavlja novi izazov za Japan, koji se sada suočava s dvostrukom prijetnjom iz sjevernih voda.

Za Japan i njegove saveznike, posebno Sjedinjene Države, ovo znači dodatni pritisak na njihove obrambene kapacitete. Dok su japanske vojne snage posljednjih desetljeća bile usmjerene na jugozapad, prema kineskoj prijetnji, sada su prisiljene vratiti pozornost na sjever. Hokkaido, sjeverni japanski otok koji izlazi na Ohotsko more, ponovno postaje strateški važan. Tijekom 1980-ih, Japanske kopnene samoobrambene snage imale su snažnu prisutnost na Hokkaidu, no ta je strategija napuštena tijekom razdoblja 'dividende mira' nakon završetka Hladnog rata.

S povećanom ruskom prisutnošću i novom kineskom suradnjom u regiji, Japan je prisiljen razmatrati ponovno jačanje svojih obrambenih pozicija na sjeveru.

Satelitske snimke otkrivaju povećanu aktivnost

Jedan od najvažnijih izvora podataka o ruskoj podmorničkoj aktivnosti dolazi iz satelitskih snimaka. Promatrači su primijetili da su ruske patrole u vodama oko Kamčatke postale učestalije i dulje tijekom posljednjih nekoliko godina. Dok su u 2021. i 2022. godini ruske podmornice obavile tek jednu ili dvije duže patrole godišnje, u 2024. godini već su zabilježene tri patrole koje su trajale dulje od mjesec dana, a dvije od njih trajale su više od dva mjeseca.

Ova povećana aktivnost posebno zabrinjava u kontekstu trenutnih ograničenja obrambenih resursa Japana i SAD-a. Što će se dogoditi ako se situacija u Tajvanskom tjesnacu pogorša ili ako izbije veći sukob na Bliskom istoku? Japan se suočava s ozbiljnom dilemom – kako učinkovito nadzirati i odgovarati na prijetnje koje dolaze s više strana.

Potrebna je šira međunarodna suradnja

Kako bi se odgovorilo na ovaj višeslojni sigurnosni izazov, stručnjaci upozoravaju da Japanu i SAD-u neće biti dovoljno samo jačanje bilateralne obrane. Ključ će biti širenje međunarodne sigurnosne suradnje. Trilateralna sigurnosna suradnja između Japana, Sjedinjenih Država i Južne Koreje te inicijativa koja uključuje Australiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD već su koraci u dobrom smjeru.

Također, razmatra se mogućnost uključivanja Kanade u ove sigurnosne okvire. Kanada, koja ima pristup i Sjevernom Atlantiku i Sjevernom Pacifiku, mogla bi igrati ključnu ulogu u održavanju ravnoteže snaga u Sjevernom Pacifiku. Japan je već izrazio interes za sudjelovanje u kanadskom projektu zamjene podmornica klase Victoria, što ne uključuje samo komercijalne motive, već i strateški cilj održavanja ravnoteže snaga u regiji.