Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović naveo je da je u ovom trenutku u Hrvatskoj u jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina upisano 468 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, a od njih 330 su aktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Uz to, izdane su 273 koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina. Bujanović je kazao i da imamo 138 neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima je izvođenje rudarskih radova obavljena do 1990. godine.

Istaknuo je kako je osnovni razlog donošenja izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina pri čemu će se koristiti dva modela sanacije.

Prvi je sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina a druga je sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina, a za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da će dovesti do provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja.

Troškove sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina osiguravat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Tijekom rasprave oporba izrazila je zadovoljstvo što je, kako smatraju, konačni prijedlog izmjena i dopuna tog zakona puno bolji nego je to bilo u prvom čitanju te su prihvaćeni i neki njihovi prijedlozi.

SDP-ova Mirela Ahmetović izrazila je zadovoljstvo što će sve troškove sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina snositi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ne jedinice lokalne samouprave koje će pripremiti i provesti postupke javne nabave za nabavku dokumentacije i radova za sanaciju bez eksploatacije.

Navodeći kako njezina stranka neće glasovati protiv tih izmjena zakona, poručila je da će SDP budno pratiti što čini Ministarstvo gospodarstva izdajući rješenja o odobrenju eksploatacijskih radova te što radi Državni inspektorat nalažući "neke fantomske sanacije" za koje nema uporišta u zakonima.

Da neće glasovati protiv izmjena zakona najavila je i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) rekavši kako je taj zakon potreban jer se ranije nije vodilo dovoljno računa o saniranju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Zastupnici podržali i konačni prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom

Zastupnici su podržali konačni prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom koja uglavnom ima civilnu namjenu, ali se može koristiti i u vojne svrhe.

Njezin promet, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, potrebno je kontrolirati radi međunarodne sigurnosti kako bi se spriječila zlouporaba takve robe.

Istaknuo je kako je na međunarodnoj i nacionalnoj razini uspostavljen pravni okvir kojim je uređen sustav nadzora robe s dvojnom namjenom kojim se sprječava da takva roba i tehnologija bude korištenja kao nezakonito oružje za masovno uništenje i kršenje ljudskih prava te međunarodnog humanitarnog prava.

Lucić je pojasnio i da je EU uvela mogućnost autonomne izvozne kontrole za tehnologije u razvoju kao što su poluvodiči, umjetna inteligencija, 3D printeri, kvantna računala i slično.

Tijekom rasprave zastupnici su istaknuli važnost nadzora robe s dvojnom namjenom a koja se može koristiti i u vojne svrhe, posebice u sadašnjoj situaciji rata u Ukrajini.