Iako je prvotno bilo najavljeno kako će saborski zastupnici ovotjedno plenarno zasjedanje započeti u srijedu glasovanjem o raspravljenim točkama dnevnog reda, ta je odluka naknadno promijenjena te je glasovanje prebačeno za četvrtak ujutro, a službeno objašnjenje takve promjene u utorak se u Saboru nije moglo dobiti
Prošlog tjedna, naime, nije bilo uobičajenog glasovanja petkom te je isto, prilikom odjave saborske sjednice u petak, za srijedu ujutro najavio potpredsjednik Sabora Željko Reiner.
"Počet ćemu u srijedu s glasovanjem, a nakon toga slijedi točka o Hrvatskoj matici iseljenika", rekao je tada Reiner odjavljujući sjednicu.
Šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić istoga je dana, pak, na pitanje novinara zašto nema uobičajenog glasovanja odgovorio kako se "ne mora robovati glasovanju petkom".
"Glasovanje će biti kada budemo jasni i sigurni da svi zastupnici vladajuće većine mogu tog dana biti u Hrvatskom saboru", rekao je Bačić.
Predsjednik SDP-ova Kluba zastupnika Arsen Bauk to je odmah prokomentirao riječima kako je "očito da vladajući ne mogu skupiti većinu za svaki petak... pa ćemo imati glasanje svaki drugi ili svaki treći ili nekim drugim danom, što zavisi od zdravstvenog biltena i fizioloških potreba zastupnika parlamentarne većine".
U Saboru se u utorak nije moglo dobiti službeno objašnjenje zašto je glasovanje pomaknuto sa srijede na četvrtak.
Nakon glasanja zastupnike očekuje opsežan dnevni red koji započinje prijedlogom Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika i Izvješćem o obrani za prošlu godinu. Zakonom o matici iseljenika njezin se organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuje sa postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.
Prošla je godina, kako se navodi u Izvješću o obrani, proglašena godinom hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, te je uloženo puno energije i resursa za poboljšanje uvjeta njihovog života i rada. Razmještajem dijela postrojbi omogućeno je velikom broju ljudi približavanje radnih mjesta mjestu življenja, a novim normativnim uređenjem omogućeno je pravednije nagrađivanje vojnika, dočasnika i časnika.
Tijekom 2017. godine najvažniji kapitalni projekti bili su uvođenje u operativnu uporabu borbenih oklopnih vozila pješaštva – BOV PATIJA CRO8x8, samohodnih haubica 155 mm PzH-2000, helikoptera OH-58D Kiowa Warrior, opremanje znatnim količinama modernog oružja pješaštva domaće proizvodnje i donošenje odluka o nabavi višenamjenskoga borbenog aviona četvrte generacije.
U izvještajnom razdoblju pripadnici Hrvatske vojske bili su angažirani na brojnim požarištima od Istre do Dubrovnika, zajedno s vatrogascima i u suradnji s lokalnim stanovništvom, a značajnu pomoć su pružili u spašavanju i uklanjanju posljedica poplava koje su poharale Zadar, Nin i Ogulin. Također, 737 pripadnica i pripadnika Hrvatske vojske sudjelovalo je u 13 međunarodnih NATO, EU ili UN misija ili operacija.
Prijedlogom zakona o Hrvatskoj matici iseljenika usklađuje se njezin organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo sa postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova, koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.