Govoreći nedavno na godišnjem simpoziju u sklopu obrambene izložbe AUSA 2024, iza koje stoji Udruga vojske Sjedinjenih Država (AUSA), general-bojnik Brett Sylvia, zapovjednik 101. zračno-desantne divizije, objasnio je stupanj do kojeg će letjelice iz programa 'Budući dugodometni jurišni zrakoplov' (FLRAA) promijeniti način na koji će ta legendarna postrojba i druge vojne jedinice sudjelovati u ratu.

Sylvia je pojasnio da elitne američke jurišne snage, poput njegovih Screaming Eaglesa, kako se još naziva 101. zračno-desantna divizija, uvježbavaju koncept dugodometnih jurišnih misija velikih razmjera (L2A2) za mogućnost sukoba u budućnosti. Pritom je otkrio da se postrojbe uvježbavaju koristeći zrakoplove koje imaju pri ruci sve dok u njihove redove na dođe tiltrotor V-280 Valor, a američka vojska izabrala ga je kao pobjednika u programu FLRAA i zamijenit će helikoptere UH-60 Black Hawk kompanije Sikorsky.

Tiltrotor je letjelica koja stvara uzgon i pogon putem jednog ili više pogonskih rotora postavljenih na rotirajuće osovine ili gondole na krajevima nepomičnih krila. Gotovo svi tiltrotori koriste poprečni dizajn rotora, uz nekoliko iznimaka koje imaju druge rasporede s više rotora, a dizajn kombinira sposobnost vertikalnog polijetanja i slijetanja helikoptera s brzinom i dometom konvencionalnog aviona fiksnih krila.

Prema Sylvijinim riječima, misije L2A2 definirane su sposobnošću platformi da 'isporuče borbenu skupinu snage jedne brigade tijekom noći na razdaljini od 800 kilometara. Pritom, ističe zapovjednik 'vrištećih orlova', takva platforma mora biti u stanju probiti se duboko iza neprijateljskih crta i biti u mogućnosti voditi dugotrajne borbene operacije. No takvo što trenutno se ne može uvježbati jer aktualne platforme kojima raspolaže 101. divizija nisu sposobne za duboke prodore noću.

Impresivni desantni rezultati

Valja napomenuti da je V-280 izabran na natječaju upravo stoga što je dizajniran za krstareću brzinu od 520 kilometara na sat, odnosno 280 čvorova, a otud i naziv letjelice, kao i domet od 3900 kilometara. Također, Valor ima efektivni borbeni domet od 930 do 1480 kilometara, a najveća težina pri polijetanju iznosi mu 14 tona.

Svi ovi impresivni rezultati zasad su nedostižni postojećim letjelicama u sastavu jurišnih snaga. Sylvia je otkrio da je stoga 101. divizija u posljednjih 12 mjeseci uvježbavanja desanta morala postaviti dvije lokacije za podršku misiji te šest prednjih točaka za naoružanje i opskrbu gorivom (FARP) kako bi simulirala sve što V-280 može učiniti u jednom koraku.

Uz to, bile su potrebne tri noći kako bi se pod okriljem mraka uspjelo premjestiti borbenu skupinu veličine brigade. U međuvremenu, popunjavanje svih pozicija podrške misiji, kao i povezivanje zaštitnih i snaga za održavanje, zahtijevalo je gotovo tisuću vojnika. Prema ocjeni vojnih analitičara, korištenje tolikih kapaciteta u budućim sukobima podjednako je taktički i strateški neodrživo.

Zapovjednik 101. divizije otkrio je da će vojska do dolaska Valora nastaviti s izgradnjom svoje jurišne brigade te da će u budućnosti primarno koristiti tiltrotore. Dotad, ističe Sylvia, bit će primorani prilagođavati taktike, tehnike i procedure, usvajati nove doktrine i razumijevati održivost, ali i graditi dodatnu infrastrukturu.

Budućnost uvjetovana Black Hawkom

Kako piše obrambeni portal The War Zone, Sylvia je kazao da vojska radi na prilagodbi budućih lokacija za podršku borbenim misijama da bi mogla preživjeti prvi kontakt s neprijateljem i biti učinkovita tijekom sukoba velikih razmjera s ravnopravnim protivnicima, uključujući značajne udaljenosti poput onih u indopacifičkoj regiji. U budućnosti, smatra Sylvia, lokacije podrške jurišnim misijama morat će biti raspršenije i infrastrukturno znatno manje.

Sylvia je otkrio i to da jurišne snage sve više pristupaju metodama dodatnog kamufliranja borbenih sredstava i lokacija za podršku. Vojni analitičari ocjenjuju da je ponovno oživljavanje interesa za kamufliranjem radi zavaravanja protivnika osobito relevantno za moguće sukobe na Indopacifiku. Riječ je, naime, o području koje je zbog svoje bioraznolikosti vrlo pogodno za prilagodbu okolini radi zaštite od neprijatelja.

Očekuje se da će prvi FLRAA za vojsku poletjeti u zrak 2026., s početnom proizvodnjom male brzine od 2028., što bi dovelo do stavljanja u pogon 2030. godine. Dok vojska možda polaže svoje nade u postizanje masivnog zračnog napada velikog dometa na platformama FLRAA, to ne znači da će UH-60 Black Hawk uskoro nestati.

Sudjelujući na ovogodišnjoj AUSA-i, general-bojnik Clair F. Gill, zapovjednik Zrakoplovnog središta izvrsnosti američke vojske u bazi Fort Novosel, ocijenio je da će nadolazeći tiltrotori djelovati u simbiozi s Black Hawkom. Gill smatra da je kombinacija tiltrotora i nezamjenjivih višenamjenskih helikoptera idealna za specifične situacije i operativne zahtjeve u indopacifičkoj regiji, ali upozorava da će njihovo zajedničko djelovanje u budućnosti biti uvjetovano i proračunskim ograničenjima.