Ustav u svojim izvorišnim osnovama, naime, kaže da se tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda očitovala, između ostalog, u 'uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.)...'. Osim toga, u čl. 39. stoji da je zabranjeno i kažnjivo svako 'pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti'. 

Sanja Barić kaže da svako državno tijelo samostalno tumači zakone i u konačnici Ustav, koji je iznad svih zakona. Ministarstvo uprave odlučilo je na svoj način protumačiti činjenicu da je Vlada formirala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, kao i da neće mijenjati nikakva svoja tumačenja niti zauzimati stavove dok se ne završi rad Vijeća i ne donese sveobuhvatno rješenje.

'To je njihov legitimni stav, na koji imaju pravo. Naravno da svako drugo državno tijelo, recimo DORH, Hrvatski sabor ili pučki pravobranitelj, mogu o istoj materiji imati drugačiji stav jer je izvor Ustav, a ne neki poseban zakon. Moje je stajalište, bez ikakve dileme, to da je Ministarstvo uprave - kako ovo sad, tako i ono prošlo - apsolutno pogrešno protumačilo Ustav. To nije ideološko pitanje, nego naprosto pravno pogrešno tumačenje Ustava', konstatira Barić.

Upitana hoće li se sve lokalne službe za opću upravu, uključujući one koje su zbog ustaškog pozdrava odbile registrirati te udruge HOS-a, sada morati ravnati po mišljenju Ministarstva uprave, ustavna stručnjakinja ističe da je pravo i obveza svih državnih tijela da sama tumače Ustav i zakon.

'Svi uredi znaju da, kakvo god oni rješenje donesu, ako je ono negativno, mogu ići upravnim postupkom na Ministarstvo, koje je dalo do znanja kakav im je stav i da će vrlo vjerojatno po žalbi promijeniti to rješenje. Ali pravo i obveza svih tijela je da tumače zakon i Ustav, koji se ima izravno primijeniti. Svako tijelo obvezno je primijeniti svoje tumačenje Ustava, dok god ne postoji konačna odluka Ustavnog suda. Možemo pretpostaviti da će u praksi svi ipak prihvatiti mišljenje Ministarstva uprave, ali moramo znati da je isto tako moguće i zamislivo da neko tijelo to mišljenje ne prihvati i da je to normalno', kazuje Barić.  

Ustavna stručnjakinja upozorava i da uklanjanje HOS-ove ploče iz Jasenovca s objašnjenjem da je riječ o mjestu posebnog pijeteta nije usporedivo sa slučajem ćiriličnih ploča u Vukovaru.

'Ako je pozdrav 'za dom spremni' neprihvatljiv u smislu da je protuustavan, onda on ne može biti nigdje. Ono što je zabranjeno je zabranjeno, a oko onog što je dopušteno, poput ćirilice, možemo se dogovoriti i reći da je primjenu zakonskih odredbi možda mudro privremeno odgoditi kako bismo smirili duhove – jer pravo služi dobroti i zajedničkom životu', zaključuje Barić.