Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od političkih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslovnim savjetovanjem Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebala bi biti pokretač razvitka hrvatskog gospodarstva. Njezina uloga osobito je važna u uvjetima kada poslovne banke dijele kredite na kapaljku, zazirući od rizičnih projekta

Nakon posljednje afere i upada USKOK-a u banku, ugledne ekonomske stručnjake upitali smo ispunjava li HBOR ulogu razvojne banke.

Makroekonomist Branko Lokin smatra kako u 20 godina svog postojanja ona nije ispunila svoju namjenu.

'Problem je što HBOR nema ulogu kao ostali financijski sustav već ima poseban, izdvojen tretman. On na neki način dirigirano dijeli kredite. Prioriteti su se određivali izvana, a banka je samo davala novce. Možda je tu bilo dobrih namjera, ali to je promašeni koncept', mišljenja je Lokin.

Za Damira Novotnya HBOR nije uspio razviti sav svoj potencijal i kao primjer uzima Njemačku banku za obnovu i razvoj.

'HBOR je trebao razviti čitav niz modela financiranja koji ne idu preko klasičnih kredita. Njemačka banka ima model sufinanciranja preko kapitala, što znači da ulazi u kapital tvrtki i zajedno s njima upravlja projektima. Slično radi i Europska banka za obnovu i razvoj. To bi posebno pomoglo malim i srednjim tvrtkama', istaknuo je Novotny.

U prošloj godini HBOR je plasirao oko 10 milijardi kuna kredita, od čega je 58 posto usmjereno u investicijske projekte. Najviše kreditnog potencijala troši se na izvozne projekte, a posebne kreditne linije otvorene su za turizam, poljoprivredu i industriju. U suradnji s Ministarstvom poduzetništva HBOR kreditira male i srednje poduzetnike, sturt-up tvrtke te izumitelje.

U 2013. dodatno su snižene kamate, produljeni rokovi počeka te rokovi otplate kredita. Osim vlastitog kreditnog potencijala HBOR koristi kredite svjetskih financijskih institucija te domaćih poslovnih banaka s kojima dijeli rizik.

Kada je riječ o lošim kreditima koji pritišću cijeli hrvatski bankovni sektor, iz HBOR-a tvrde da je opseg njihovih nenaplativih kredita višestruko manji od prosjeka hrvatskog bankarskog sektora. Prema zadnjim podacima HNB-a na problematične kredite u cijelom sektoru otpada 15,32 posto, a u HBOR-u je, prema riječima predsjednika Uprave Antona Kovačeva, udio kredita koji se ne naplaćuju na vrijeme ispod pet posto.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević uvjeren je kako je taj postotak mnogo veći i da je na razini kao i kod komercijalnih banaka.

'Mislim da je to problematično. Imate kredita koji su postali nenaplativi zbog gospodarske krize, ali i kredita kod kojih je odmah na startu bilo jasno da se neće moći vratiti', rekao je Jakovčević.

Nekoliko afera s povlaštenim kreditima ukazuje na nisku transparentnost HBOR-a, zbog čega je moguće da se u šumi kredita progleda kroz prste povlaštenim 'igračima' s jakom političkom pozadinom.

U posljednje vrijeme odjeknulo je nekoliko slučajeva koji upozoravaju na takvu praksu. Najviše prašine podigao je mutni kredit odobren Linićevom pomoćniku Branku Šegonu, ali još su svježe prošlogodišnje afere Paladino i Digitel u kojima su također otkriveni krediti bez pokrića.

Zanimljivo je da, unatoč aferama u HBOR-u, stručnjaci u pravilu nisu skloni populističkim potezima koje zagovara ministar Maras o javnoj objavi svih odobrenih kredita HBOR-a.

Ekonomist Guste Santini mišljenja je kako je to 'boljševizacija sistema'.

'Bitno je da banka radi po kriterijima koje je odredio nadzorni odbor i u kojem sjede profesionalci. Tad će sve funkcionirati. Zatim, tu je i unutarnja revizija. Neučinkovitost se neće riješiti listama, već odgovornim ponašanjem. Osim toga, odnos između poduzetnika i banke spada u poslovnu tajnu', naglasio je Santini.

Slično razmišljaju Lokas i Novotny. 'Revizija se mora napraviti, ali je besmisleno preko javnosti istjerivati duhove iz banke. Trebalo bi okupiti posebnu grupu, najbolje međunarodnih revizora, koji bi istražili koji su politički krediti, a koji su dodjeljivani prema ekonomskim kriterijima', rekao je Novotny.

On kao primjer HBOR-ovih kredita danih pod političkim pritiskom ističe Kia Keramiku iz Orahovice i Spačvu iz Vinkovaca.

Jedini koji od naših sugovornika podržava Marasovu inicijativu je Jakovčević. 'U interesu je Hrvatske da se napravi analiza svrhovitosti i naplativosti kredita. To nije komercijalna banka. Ona se oslanja na poslovne banke. HBOR daje cijelu glavnicu i on uistinu može biti zamašnjak gospodarstva ako se krediti ispravno vrednovani', zaključuje Jakovčević.