Akcija koju je pokrenuo ovaj savez trajat će do 15. ožujka 2016. godine, a namjera je da, nakon završetka evidentiranja imovine, ova udruga izvješće proslijedi međunarodnim organizacijama i institucijama - od Ujedinjenih naroda i Europske unije do Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe.

'Savez Srba iz regije tražit će, prije svega od EU i njezinih institucija - Europskog parlamenta, Europskog vijeća, Vijeća ministara ministara i Europske komisije da izvrše pritisak na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju da poštuju Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda', navodi se na internetskoj stranici Saveza.

Od Hrvatske će, kako je navedeno, biti zatraženo da 'ispuni preuzete obveze potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji', a od BiH da 'ispuni Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na povrat imovine izbjeglih i raseljenih'.

Podsjetivši da je 'popis imovine izbjeglih i prognanih Srba sastavljen prije skoro 20 godina', kad ga je organiziralo ministarstvo pravosuđa tadašnje SR Jugoslavije, predsjednik SSR Miodrag Linta je za Radio-televiziju Srbije (RTS) izjavio da su 'prethodni podaci zastarjeli i nisu više točni' te naveo procjene kako je riječ o imovini vrijednoj ukupno oko 30 milijardi dolara.

Formulari za evidentiranje imovine dostupni su samo na internetskoj stranici SSR-a, a svi podaci bit će evidentirani u zajedničkom registru i prevedeni na engleski jezik kao jedinstven dokument.

'Očekujemo da međunarodna zajednica izvrši pritisak na Sarajevo, Zagreb i Ljubljanu da ispune svoje obveze jer je nedopustivo da i poslije 20 godina pitanje imovine i druga temeljna prava prognanih nisu riješena', rekao je za RTS Miodrag Linta, koji je i zastupnik na listi Srpske napredne stranke u srbijanskom parlamentu.