U trenutku dok su u Neumu okupljeni čelnici ključnih političkih stranaka iz BiH koji, uz pomoć europskih i američkih posrednika, pokušavaju postići dogovor o izmjenama izbornog zakona i ustava BiH, Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je pozdravio te razgovore i pozvao na postizanje dogovora, ali je istodobno istaknuo kako će izbora biti bez obzira na to hoće li stranački čelnici postići neki rezultat.

"Postoji važeći izborni zakon koji precizno uređuje izbore. U slučaju da ne bude izmjena izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. u skladu s odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokracija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a posebice izbori ne smiju postati predmet političkog manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokracije", stoji u Schmidtovoj izjavi.

Time je potvrdio kako je međunarodna zajednica jedinstvena na stajalištu da se izbori moraju održati i da se neće tolerirati bojkot kojega najavljuju neke stranke ukoliko ne bi bio izmijenjen izborni zakon.

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović ranije je potvrdio kako u toj stranci razmišljaju o bojkotu izbora planiranih za listopad, ne bude li postignut dogovor o novim izbornim pravilima kojima bi se zajamčio izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda.

Spremnost da se pridruži HDZ-u u eventualnom bojkotu naznačio je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i ujedno čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke koja je sada na vlasti u Republici Srpskoj i dio je vladajuće koalicije na državnoj razini.

Eventualni dogovor o izmjenama izbornih pravila u BiH morao bi biti usvojen u zakonskoj formi u parlamentu BiH najkasnije do kraja travnja, jer će Središnje izborno povjerenstvo (SIP) početkom svibnja svakako raspisati izbore koji se trebaju održati prve nedjelje u listopadu.