Mnogi je znaju s TV ekrana kao jednu od prognostičarki iz generacije poznatih meteorologa poput Milana Sijerkovića, Ivana Čačića ili Vlaste Tutiš, no Branka Ivančan-Picek već je više od 40 godina dio DHMZ-a i van televizije. U DHMZ-u, u kojem je provela cijeli radni vijek, započela je kao jedan od prognostičara u Službi vremenske prognoze, a 2017. imenovana je i za ravnateljicu zavoda. Mnoge je stoga i iznenadilo kada je krajem godine stigla informacija iz Vlade o njenom razriješenju na osobni zahtjev. Zašto je odlučila otići, ali i koliko su DHMZ pa i sama meteorologija napredovali u posljednjim godinama, samo su neka od pitanja na koja je odgovorila u razgovoru za tportal.

Vlada vas je na osobni zahtjev razriješila s mjesta ravnateljice DHMZ-a i s 31.12. odlazite s te pozicije. Zašto ste odlučili otići i zašto baš sada?

U DHMZ-u, u kojem sam zaista provela izuzetno lijepe trenutke, radila sam 44 godine. Završio je jedan projektni ciklus velike modernizacije DHMZ-a, pripremljena je dokumentacija za nove projekte i smatrala sam da je sada vrijeme zaokružiti ovu lijepu priču, za mene i uspješnu priču, te palicu predati mlađem kolegi. Vrijeme je tu, godine su tu i smatrala sam kako je sada dobra prilika za reći dosta.

Odlazite u mirovinu ili ostajte u sustavu DHMZ-a?

Odlazim u mirovinu. Nakon 44 godine staža imam i uvjete za to.

Od 2017. ste na čelu DHMZ-a. Što biste izdvojili kao najveći uspjeh u vašem mandatu?

Kao prvo 2019., nakon 40 godina, donesen je Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, koji je dao okvir za djelovanje jedne moderne meteorološke i hidrološke službe u RH. Definirao je naše osnovne zadaće, što smo dužni raditi za dobrobit društva i države, postavio je temelje našeg djelovanja. Zaštitio je naše mjerne postaje na način da se pored meteorološke postaje ne može izgraditi objekt koji bi narušio reprezentativnost meteoroloških mjerenja koja su neponovljiva i jedinstvena. Točnije, prije gradnje objekta mora se tražiti suglasnost DHMZ-a. Zakon također definira da upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave, što je najvažnije za sigurnost građana i društva, može izdavati samo DHMZ. Mi smo jedini službeni izvor takvih informacija sa ciljem sprečavanja zbunjenosti i nejasnoća u javnosti. Osim toga, 2017. krenula je provedba tri velika strateška projekta modernizacije meteorološke i hidrološke mreže, te mreže praćenja kvalitete zraka. Oni su sada gotovi ili su pri kraju. To smatram velikim postignućem, ne samo sebe kao glavne ravnateljice, nego svih djelatnika DHMZ-a.

Po pitanju modernizacije govorimo o radarskoj mreži?

Ne samo radarskoj mreži, tu je i kompletna automatizacija i modernizacija meteorološke mreže motrenja, a u sklopu nje je i radarska mreža. Točnije šest novih suvremenih meteoroloških radara, pet meteorološko-oceanografskih plutača koje su postavljene na otvorenom moru, te oko 400 automatskih meteoroloških postaja diljem Hrvatske. Tu je i modernizacija visinskih meteoroloških mjerenja, uspostava informatičke platforme na kojoj će svi podaci biti objedinjeni i na raspolaganju svima koji imaju potrebu za određenim meteorološkim podatkom.

U kojem segmentu je ta modernizacija najvidljivija za građane i koliko ta sva nova oprema pomaže u preciznijim prognozama?

Najvidljivija je kada su u pitanju radarski podaci. Tri nova meteorološka radara po prvi put su uspostavljena na području Jadrana. Do tada nismo imali takvih mjerenja. Radarski podaci su i najposjećeniji na našim stranicama. Oni pokazuju nastanak olujnog procesa i olujnih oblaka i njihovo kretanje. U kratkom vremenu i na dohvat ruke na mobitelu imate radarsku sliku nad vašim područjem i možete vidjeti hoće li zaista oluja doći ili neće. To je direktna korist. Druga korist je, osim što je našoj prognostičkoj službi povećalo mogućnost detekcije takvih olujnih procesa u atmosferi, što su ti podaci izuzetno korisni kao ulazni podaci u numeričke prognostičke modele, jer daju dodanu vrijednost i povećavaju točnost numeričke vremenske prognoze, a samim time i prognoze vremena nekoliko sati unaprijed. Možda u ovom trenutku još nisu posve vidljive sve koristi za opće dobro, ali kod praćenja klimatskih promjena, imamo puno gušću mrežu podataka u vremenu i prostoru. S novom mrežom dobili smo i kontinuirana mjerenja u realnom vremenu.

Možemo li onda očekivati i podatke u realnom vremenu i na DHMZ-ovim stranicama, s obzirom da sada novi podaci s postaja dolaze svakih sat vremena?

Naša web stranica sadržaji jako puno korisnih podataka, no kako bismo je još bolje prilagodili potrebama naših posjetitelja, potrebno ju je osuvremeniti i modernizirati u smjeru veće pristupačnosti. Naime, web stranica sada već ima koju godinu i ponekad informacije na njoj nisu uvijek na prvu dovoljno dostupne i vidljive.

Da li posljednjih godina povećala posjećenost DHMZ-ovih web stranica?

Ljudi su sve više zainteresirani za prognozu i značajno se povećala posjeta našim stranicama. Sve je veća svjesnost o vrijednosti meteorološkog i hidrološkog podatka i informacija, koji posljednjih godina postaju sve precizniji i time sve traženiji. Pogotovo u kontekstu sveprisutnih klimatskih promjena. Kada smo suočeni sa sve češćim i žešćim ekstremima, naša informacija dobiva dodatno na vrijednosti. Recimo, srpanjska oluja nas je bacila u prvi plan i naše informacije su bile izuzetno tražene. Tada su se vidjele dobrobiti i značaj radarskih podataka. I na našim društvenim mrežama bio je značajan skok korisnika. Našim kolegama u Sloveniji se dogodila slična situacija, i oni su primijetili značajno povećanje vidljivosti njihovih stranica.

Građani, možda i zbog toga, sve češće koriste razne meteo-aplikacije za pametne telefone koje im daju podatke o temperaturi pa sve do toga kada će točno početi padati kiša na nekom području. Koliko su takve aplikacije pouzdane?

To je još jedna stvar koju bi DHMZ trebao napraviti, jednu dobru aplikaciju, jer raspolažemo definitivno s kvalitetnijim i točnijim podacima nego što imaju takve aplikacije, koje koriste dosta naših podataka. Za izradu aplikacije potrebna je jaka informatička podrška, a u ovom trenutku mi smo se više koncentrirali na našu infrastrukturu, podatke, mjerenja i analize. Kao jedna moderna meteorološka i hidrološka služba, sigurna sam da će se DHMZ u budućnosti i tome posvetiti kako bismo mogli biti konkurentni i na takvom tržištu. Trenutno imamo aplikaciju HRT METEO koja je razvijena u suradnji s HRT-om. Ova aplikacija je jedinstvena, jer omogućuje subjektivne meteorološke prognoze za tri dana unaprijed za čak osam većih područja u Republici Hrvatskoj.

U tom smislu pojavljuju se i često su prenošeni u medijima i neki drugi portali, uglavnom amatera meteorologa, koji izlaze s dugoročnim prognozama. Kako gledate na to?

Europski centar za srednjoročne prognoze vremena, u čijem radu sudjeluje i DHMZ, izrađuje sezonske prognoze, i to je poprilično zahtjevan proces. No trenutno je stanje, i u znanosti i tehnologiji, da su takve prognoze za iduća tri mjeseca, još uvijek ograničene točnosti. I taj podatak, takvu prognozu morate gledati i s dozom razumijevanja. Radi se uglavnom o podatku o odstupanju od nekog višegodišnjeg klimatološkog prosjeka. Različiti portali i različite privatne asocijacije i udruge također interpretiraju takve prognoze. Naš je stav i naša politika objavljivati takve informacije, ali uvijek uz napomenu o ograničenoj točnosti. Važno je da ljudi ne očekuju istu preciznost kao i kod prognoze za idućih nekoliko dana. Granica točnosti po danima danas je oko deset dana, maksimalno 14 dana. Za sada ne možemo dati točniju prognozu za duži period, a zbog kaotičnosti atmosfere u nekim situacijama to neće biti nikada moguće. U odnosu na ono što smo imali prije 30 godina točnost tih prognoza se znatno povećala.

Mediji se često nađu na udaru kritika i mogu se čuti komentari da se preuveličavaju situacije kada se negdje upali meteoalarm, a radi se o upozorenjima objavljenim na stranicama DHMZ-a. Koliko ljudi zapravo trebaju ozbiljno shvatiti ta upozorenja?

Upozorenje je upozorenje, to je prognoza i nikada neće biti 100 posto točna. No kada se upali narančasti meteoalarm, što znači da je pred nama zaista opasno vrijeme, treba pratiti i tome se prilagodit – ne se izlagati, ne ići na duži put, ne izlaziti van kada se najavljuje olujni vjetar koji bi mogao na nekom području donijeti štete. Treba pratiti informacije u takvim situacijama. Mediji koji put možda malo preuveličavaju kada napišu da nešto 'nikada nije viđeno' ili kada navode imena oluja, što nije službeni stav meteoroloških službi. Mene osobno koji put smetaju i bombastični naslovi, koji onda mogu umanjiti vrijednost informacije koja se prenosi.

Posljednjih nekoliko godina obilježili su i vremenski ekstremi. Koliko se meteorologija promijenila u tom smislu da se možda neke ekstremne vremenske pojave mogu i točnije prognozirati?

Sve više i više naše informacije postaju sve pouzdanije. Podsjetila bi na jednu situaciju kada smo upozoravali ljude, a radilo se o snijegu ove godine koncem veljače. Upozoravali smo na kombinaciju orkanske bure i snijega u Lici i sjevernoj Dalmaciji, međutim neki nas baš nisu previše ozbiljno shvatili i onda se dogodilo što se dogodilo kod Svetog Roka. Autocesta je bila zatvorena, dok se oluja nije stišala, a ljudi ostali zarobljeni u automobilima jer su krenuli na put, nerijetko i bez zimske opreme, unatoč najavama da će biti zatvoreni svi prometni pravci između sjevera i juga zemlje. Zatim su tu i upozorenja na ljetne oluje, koje su krenule u lipnju i kulminirale u srpnju sa super olujom nad našim područjima. Nju smo očekivali, ali ništa nije ukazivalo na taj intenzitet, brzinu i žestinu. S druge strane, prognoze su bile izuzetno dobre što se tiče početka kolovoza i velikih količina oborine koje su rezultirale poplavama. Naše informacije i prognoze su bile izuzetno dobre.

Možemo li očekivati da će ovakve ekstremne vremenske pojave biti sve češće?

Živimo u vremenu klimatskih promjena. U odnosu na predindustrijsko doba globalna temperatura na Zemlji se stalno povećava. Zadnjih devet godina je najtoplijih devet godina od kada postoje mjerenja, od sredine 19. stoljeća. Ova godina 2023. će sigurno oboriti rekord najtoplije godine od kad postoje mjerenja i najvjerojatnije da će temperatura biti oko 1,4 stupnja viša od predindustrijskog doba. U atmosferi, koja je takva kakva je, svaki stupanj znači i potencijalno veću mogućnost skupljanja vodene pare. Što imamo više vlage u zraku imamo i više olujnih oblaka i olujnih procesa. Klimatolozi upozoravaju gotovo 30 godina da će u takvim uvjetima globalnog zatopljenja i ekstremne vremenske i hidrološke pojave biti sve češće i intenzivnije. I tome smo svjedoci. Moramo biti spremni na takve ekstremne pojave, možemo i moramo se prilagoditi. Upravo naši sustavi upozorenja su jedna od metoda prilagodbe. Ono što je također važno prilagoditi je gospodarska djelatnost. Prije svega mislim na poljoprivredu, koja je izuzetno osjetljiva na vremenske prilike.

No postoje oni koji negiraju klimatske promjene, odnosno njihovu ozbiljnost. Kakav je odnos prema ljudima iz struke koji izražavaju skepsu prema ozbiljnosti klimatskih promjena?

Jedino što je u znanosti relevantno su podaci, a oni pokazuju upravo suprotno. Postoji, naravno, skepsa određenih ljudi jer se klima mijenjala kroz stotine tisuća godina. Međutim, ovo o čemu mi govorimo danas nisu ciklusi od stotinu tisuća ili milijun godina, ovo je ciklus koji se događa kroz zadnjih 100 godina. Ne znamo što će biti u 22. stoljeću, ali upozoravamo na ono što nas očekuje do kraja 21. stoljeća.

Koliko u DHMZ dolaze pritužbe građana koji se možda žale na krivu prognozu? Ima li i prijetnji?

Uvijek ih je bilo. Pronašla sam nedavno jedno prijeteće pismo koje smo dobili prije više od 30 godina. Danas su te prijetnje manje-više vezane uz vrijeđanja i omalovažavanja na društvenim mrežama. Imate uvijek svega, kao i u svakom drugom području. Ali rekla bih da se sve to još uvijek nalazi u granicama normalnog, nije nešto što bi nas trebalo zabrinuti.

Pokojnog Milana Sijerkovića, Ivana Čačića, Vlaste Tutiš i vas svi se sjećaju i sa televizijskih ekrana, kada ste bili svojevrsne zvijezde. Jesu li „TV meteorolozi“ još uvijek zvijezde il se njihov utjecaj smanjio?

Možda se taj utjecaj malo smanjio, ali i dalje su poznati, i dalje ih prepoznaju. Netko možda više uživa u tome pa je skloniji medijskim istupima, dok su neki više samozatajni. Ali mislim da se za njih znade, da se njihov glas prepoznaje u radijskim emisijama, vidi ih se na televiziji. Možda danas u manjoj mjeri, jer i mlađe generacije sve manje gledaju televiziju ili slušaju radio, ali zato imamo dio naših mlađih kolega koji su aktivni na društvenim mrežama.

Kolika je prosječna plaća jednog meteorologa?

Kao i svakog drugog državnog službenika – izuzetno podcijenjena. Stručnjak na DHMZ-u, inženjer koji je završio fiziku ili geofiziku na PMF-u, kad uđe u službu, žao mi je uopće i reći cifru, ima početničku plaću oko 700-800 eura. I to je jedan od velikih problema. Nemate nijednog nezaposlenog meteorologa, izuzetno su traženi i čim diplomiraju dobivaju posao, u privatnom sektoru, bankarskom sektoru, IT sektoru. Ovdje ostaju oni najvjerniji koji zaista vole meteorologiju i uživaju u njoj. Možda sam još uvijek naivac nakon toliko godina, ali da se nešto treba promijeniti oko plaća i valorizirati taj rad - treba.

Postoji li u struci strah da će vas sve jednog dana zamijeniti umjetna inteligencija?

Rekla bih da ne. Mi s računalnim softverima i umjetnom inteligencijom radimo već niz godina. Nama je upravo taj sustav omogućio brže procesuiranje ogromnih količina podataka. Umjetna inteligencija pomaže nam u analizi i kontroli podataka, izradi numeričkih prognoza. Međutim, čovjek je i dalje taj koji mora sa svime time upravljati. Mi umjetnu inteligenciju vidimo kao partnera.

Zgrada DHMZ-a na Griču strahovito je stradala u potresu i trenutno se nalazite u privremenom prostoru na zagrebačkim Ravnicama. U kojoj je fazi obnova zgrade i mislite li se uopće tamo vraćati ili ćete tražiti novi prostor?

Još i prije potresa, zgrada na Griču za DHMZ nije bila najbolje rješenje. Zgrada je iz 17./18. stoljeća, spomenik 1. kategorije, tako da i prije potresa nije zadovoljavala uvjete za jednu modernu meteorološku i hidrološku službu. Mi smo tada već započeli proces pronalaska nove lokacije i dogovora s resornim ministarstvom o potrebnom preseljenju. Potres je tu cijelu priču samo jako ubrzao. Zgradu smo morali napustiti i privremeno smo u iznajmljenim prostorima. U međuvremenu, smo izradili kompletnu projektnu dokumentaciju za novu zgradu i dobili prostor u sklopu Sveučilišnog kampusa Borongaj. Građevinska dozvola je ishođena i sada očekujemo u novom projektnom razdoblju potpisivanje ugovora za financiranje izgradnje nove zgrade iz europskih sredstava. Mislim da bi ugovor o financiranju trebao biti potpisan na proljeće i ako sve bude kao što smo planirali, DHMZ će najkasnije do 2028. biti na novoj lokaciji na kojoj će biti objedinjenje sve službe i djelatnosti. Naime, sada smo na čak četiri lokacije. Što se tiče zgrade na Griču, predali smo je Ministarstvu kulture i sada je u obnovi za potrebe Hrvatskog povijesnog muzeja. Drago nam je da će ova povijesna zgrada zadržati tu svoju funkciju. Tamo će i dalje ostati mjerenja, a dogovorili smo da prostor gdje je naš poznati znanstvenik Andrija Mohorovičić radio postane Mohorovičićeva soba u okviru tog muzeja. Mohorovičić, kojeg smatramo i ocem hrvatske meteorologije, do svog važnog otkrića u seizmologiji došao je upravo u toj zgradi.

Za kraj, pitanje kakva nas prognoza očekuje za Novu godinu i za prve dane 2024.

U novogodišnjoj noći promjenjivo oblačno, a na mjestimičnu kišu valja računati ponajprije na Jadranu, posebice na sjevernom dijelu te u Gorskom kotaru i Lici. U ranim satima Nove godine kiša se očekuje i u središnjim i istočnim predjelima. Također, bit će i vjetrovito uz umjeren, ponegdje i jak jugozapadnjak na kopnu te jugo i južni vjetar na Jadranu. Temperatura zraka između 5 i 10 °C na kopnu, duž obale i na otocima od 9 do 14 °C.

Uglavnom u prvom dijelu prvog dana Nove godine povremeno kiša, zatim prolazno smirivanje. Sredinom dana vjetar će okrenuti na sjeverni, na moru i sjeverozapadni, pa potom slabjeti.

I prve dane 2024. godine obilježit će iznadprosječna toplina, južina i promjenjivo vrijeme pa povremeno valja računati na kišu, na Jadranu lokalno moguće i obilniju.