Zastupnici Europskog parlamenta ispitali su glavnu tužiteljicu Lauru Kövesi o godišnjem izvješću Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) nakon njegove prve godine rada, razgovarali o suradnji s drugim tijelima EU-a i državama članicama te iznijeli svoja stajališta o prijedlozima za reviziju Uredbe o EPPO-u.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je neovisan ured javnog tužitelja Europske unije te je odgovoran za istrage, kazneni progon i izricanje presuda zločinima protiv financijskih interesa EU-a, uključujući nekoliko vrsta prijevara, prijevare s PDV-om sa štetama većim od deset milijuna eura, pranje novca, korupciju i ostalo. Institucije i tijela EU-a te nadležna tijela iz 22 države članice koje su pristupile EPPO-u moraju prijaviti svaku kaznenu radnju koja utječe na proračun EU-a. Pojedinci također mogu prijaviti slučajeve prijevare i drugih kaznenih djela.

Godišnje izvješće o aktivnostima Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u 2022. pokazuje jasan fokus na prijevare u EU koje utječu na javne prihode, posebno na prekogranične prijevare u vezi s PDV-om. Do kraja 2022. EPPO je imao 1117 aktivnih istraga s ukupnom procijenjenom štetom od 14,1 milijarde eura, od čega je gotovo polovica (47 posto) rezultat prijevare u vezi s PDV-om.

U 2022. EPPO je primio i obradio 3318 kaznenih prijava i otvorio 865 istraga. Štoviše, suci su odobrili zamrzavanje 359,1 milijun eura u istragama EPPO-a (u usporedbi s 147,3 milijuna eura 2021.), što je sedam puta više od proračuna organizacije za 2022. godinu.

Neke od ključnih brojki predstavljenih u godišnjem izvješću, važećem na dan 31. prosinca 2022.:

• obrađeno je 3318 kaznenih prijava
• otvoreno je 865 istraga
• 1117 aktivnih istraga s procijenjenom štetom od 14,1 milijardu eura
• 16,5 posto aktivnih istraga (185) bilo je povezano s prijevarama u vezi s PDV-om, ali na njih otpada 47 posto procijenjene štete (6,7 milijardi eura)
• 359,1 milijun eura odobrenih naloga za zamrzavanje
• 114 delegiranih europskih tužitelja u aktivnom radnom odnosu
• 217 članova osoblja u središnjem uredu u Luksemburgu.

Istrage koje su dosad pokrenute otvorile su čitav niz predmeta vezanih uz prekogranična kaznena djela, istaknuto je u raspravi u četvrtak. Trebalo je, naveli su zastupnici, puno vremena dok zemlje članice EU-a nisu uvidjele vrijednost europskog državnog tužiteljstva za sve države članice i niz partnera.

Glavna tužiteljica Laura Kövesi ustvrdila je da se povećala razina zaštite financijskih interesa EU-a i europskog proračuna. Rekla je i da sve što se zaplijeni ulazi u proračun zemalja članica. Zatražila je i više novca za EPPO za otkrivenja tih prijevara kako bi postigli punu radnu brzinu.

'Naše radno opterećenje će se povećati. Naš cilj nije istraživati zločine, već ih kazneno goniti. Surađujemo s nacionalnim tijelima i imamo specijalizirane tužitelje u svim državama članicama. Počeli smo s velikim projektom i očekujemo od nacionalnih tijela da imenuju specijalizirane istražitelje koji će raditi na EPPO-ovim slučajevima.

Time možemo poboljšati razinu otkrivanja, a to se odnosi i na europske institucije, organe i agencije', istaknula je Kövesi te dodala da je velik problem to što se njihov ured i dalje tretira kao agenciju, čime im se onemogućava da zadovolje potrebe transnacionalnih tužiteljskih ureda.

I dalje ima brojnih izazova

Kaže da bi njihovi troškovi trebali biti pokriveni proračunom, što još uvijek nije riješeno, kao i problem statusa europskih tužitelja. 'Nema jasnoće i predvidljivosti, ne znamo tko odlučuje o objavi mandata', navela je.

Osim potrebe da se pojednostavi administrativna složenost EPPO-a, kao i da se ispravi, naprimjer, pravilo o djelomičnoj zamjeni njegova kolegija, EPPO mora biti u mogućnosti izvršavati svoju nadležnost za kaznena djela kao što je krijumčarenje pod istim uvjetima u sve države članice sudionice.

U suprotnom, zločinačke organizacije dobivaju mogućnost izbjeći najjači mogući kazneni progon jednostavnim premještanjem svojih aktivnosti u drugu zemlju. Osim toga, pravila koja se tiču ​​prekogranične suradnje između delegiranih europskih tužitelja, a posebno režim sudskog odobrenja istražnih mjera, već su predmet pojašnjenja pred Europskim sudom pravde.

Ostaje pitanje suradnje s Irskom. 'Nevjerojatno je to da nemamo pomoći od njih ni pet godina nakon usvajanja Uredbe. Irska je jedina država članica koja ne želi surađivati s EPPO-om. Možemo očekivati da će to iskoristiti kriminalne organizacije', upozorila je glavna tužiteljica.

U kontaktu su s belgijskim tužiteljima i oko afere Katargate i dužnosnika Europskog parlamenta koji su navodno primali mito iz Katra.

Kövesi je ustvrdila da se potencijal EPPO-a ne može zanemariti godinu i pol od početka njihovih aktivnosti.

'U 2022. pokazali smo da EPPO ima neviđenu sposobnost za prepoznavanje i praćenje nestabilnih financijskih tokova i neprozirnih pravnih aranžmana. Dokazali smo da brzina, učinkovitost i primanje informacija u istragama koje vodi EPPO otežavaju konkurenciju tradicionalnim metodama prekogranične koordinacije.

Na dobrom smo putu, ali moramo učiniti više. EPPO je daleko od dostizanja svog punog potencijala. Ako želimo da EPPO napravi trajnu razliku, potrebne su nam organizacijske i pravne prilagodbe. To uključuje reviziju Uredbe o EPPO-u i dodjeljivanje EPPO-u slučajeva namjenskih i specijaliziranih istražitelja financijskih prijevara u svim državama članicama sudionicama', ustvrdila je Kövesi.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.