Istu plaću imat će šefovi malih, srednjih i velikih državnih poduzeća, no razliku u njihovim primanjima činit će bonusi. Maksimalno dopuštena godišnja stimulativna nagrada će za predsjednika i članove uprave malih tvrtki (do 300 zaposlenih) iznositi do 60 posto od ukupnih godišnjih prihoda. Njihovi kolege u srednje velikim poduzećima (do 3000 zaposlenih) moći će dobiti godišnju nagradu u iznosu do 70 posto od ukupnih godišnjih prihoda, dok će šefovi i članovi uprava velikih tvrtki moći na zbroj svih 12 plaća dobiti i bonus do 80 posto. Pojednostavnjeno, ako šef HEP-a danas zarađuje oko 18 tisuća kuna, njegova maksimalna godišnja nagrada iznosit će oko 170 tisuća kuna, piše Večernji list.

Točne iznose nagrada, unutar dopuštenih okvira, diskrecijskim će pravom određivati nadzorni odbori. Zanimljivo, pravo na godišnje nagrade imat će i vodeći ljudi tvrtki koje ovu godinu završe s dobiti, ali i šefovi tvrtki koje poslovnu godinu završe s gubitkom, naravno ako su taj gubitak smanjili.

Novim pravilnikom dana je veća ovlast nadzornim odborima čiji će članovi diskrecijskim pravom određivati visinu godišnjih nagrada ili pak odlučiti da nitko u upravi nije zaslužio godišnju stimulaciju. Nadzorni odbor će predsjedniku i članovima uprave zadati i dugoročne ciljeve. Ako ih oni ispune nakon isteka svog četverogodišnjeg mandata, NO će ih moći dodatno nagraditi. Najveći bonus po isteku mandata moći će iznositi 25 posto od ukupnog iznosa svih plaća isplaćenih za mandata – oko 220 tisuća kuna.

'Šteta što su državne tvrtke razvrstane u samo tri kategorije i što je osnovna plaća svima ista. Trebalo je drukčije vrednovati uspjehe tvrtki koje se bore na otvorenom tržištu poput Croatia osiguranja od državnih monopolista poput HEP-a ili HŽ-a, koji prima državne subvencije. Također, mislim da je pravilnik trebalo detaljnije razraditi, jer ovako je NO-ima Vlada dala previše prostora za subjektivne procjene', kaže Esad Čolaković iz udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA).