Denis Šeler, hrvatski dragovoljac koji se godinama borio u Ukrajini kao pripadnik pukovnije Azov, za Globus je govorio o pukovniji, padu Mariupolja, Hersona i drugih mjesta te odgovornosti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
Za moguću sudbinu zapovjednika pukovnije Azov Denisa Prokopenka, koji se zajedno sa suborcima predao nakon višemjesečne obrane u čeličani Azovstal u Mariupolju, Šeler kaže kako se nada najboljem.
'Nadam se najboljem. Iskreno ne znam kakva mu je sudbina. Prilično je konfuzno bilo sve to oko predaje. Rusija ih sad ne može proglasiti teroristima i suditi im jer su zarobljeni na teritoriju Donecke oblasti, koja nije dio Rusije pa ruski sudovi tamo nemaju što tražiti, osim ako Rusija ne anektira to područje', rekao je Šeler za Globus. Kaže kako je ukrajinska vlast na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim iznevjerila pripadnike Azova.
'U svakom slučaju. Kad sam bio u Kijevu (u ožujku, op. a.), u drugoj bojni, pričao sam s Bileckim, prvim zapovjednikom Azova, i drugim dečkima. Već tada je bilo puno upitnika jer Mariupolj je pao u okruženje u roku od tri dana od početka invazije. Netko je s ukrajinske strane skinuo minska polja kroz koja su Rusi prošli. Herson je praktički predan bez borbe. Melitopolj, Berdjansk bez ispaljenog metka. Čudno je sve to, tim više što nije tajna da je jedini tko je od početka opsade Mariupolja pomagao Azovu bio general Kiril Budanov, načelnik obavještajne službe Ministarstva obrane. Ostali su svi, onako, ne znam... Bilecki govori samo o Budanovu', kaže Šeler i dodaje kako Bilecki nije bio na istoku Ukrajine, ali je išao na prvu liniju kod Kijeva, Buče i Irpinja.
Šeler kaže i kako od prvog dana otkad je Zelenski izabran nije bio za njega, no da je još manje bio za bivšeg predsjednika Petra Porošenka za kojega kaže da je sa svojim ljudima pokrao pola Ukrajine. Tvrdi da iza Zelenskog stoji grupa oligarha koji pokušavaju ostvariti neke svoje ciljeve.
'Zelenski je kriv što je Ukrajina sve ovo dočekala nepripremljena, i to ne samo zato što je poslije Nove godine ignorirao obavještajne podatke. To je počelo još 2019., kad je govorio da treba prestati pucati i zaustaviti rat te je ukrajinskim vojnicima na fronti u Donbasu zabranio da uzvraćaju vatru pa je na dijelu fronte u znak dobre volje odveo ukrajinske vojnike kilometar, kilometar i pol od pozicije po dogovoru sa separatistima da će učiniti isto. Međutim, separatisti su uskočili na napuštene ukrajinske pozicije. Njegova je politika od početka bila antiukrajinska. Sjećam se da mu je prošle godine rejting bio na nekih 20 posto. Na početku rata iznenadilo me da je on uopće ostao u Ukrajini. No on nije imao drugi izbor. Popularnost mu je jako pala, puno je njegovih zastupnika uhvaćeno u korupciji i izbačeno je iz parlamenta. Ne sviđa mi se njegov nastup, ali ga podržavam kao predsjednika Ukrajine, a na kraju rata svatko će biti dužan odgovoriti na neka pitanja i položiti račune', kaže Šeler i dodaje kako je još u prosincu i siječnju govorio kako ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina nisu Kijev i Lavov, nego Donbas i koridor do Krima, od Hersona do Mariupolja.
'To je i postigao, ali cilj mu je još izaći na lijevu obalu Dnjipra cijelom njegovom dužinom. Tad eventualno može sjesti za pregovarački stol', rekao je Šeler za Globus.