'Možda ima i takvih, ali većina su ljudi koji su ozbiljno ušli u posao i koji žele najbolje, koji su investirali i u promijenjenim okolnostima imaju ozbiljnih problema', kazao je Josipović prilikom druženja na kavi s građanima u svom Uredu.

Predsjednik ističe da i država ima svoje limite pa smatra da seljaci (proizvođači mlijeka) trebaju vidjeti što se može učiniti u pregovorima s Vladom, pri čemu prostor za poboljšanje treba tražiti u njihovu odnosu s mljekarama.

Država, pak, sa svoje strane treba vidjeti kakva je dugoročna sudbina našeg mljekarstva i kojim mjerama, koje se uklapaju u europske standarde, može pomoći proizvođaćima mlijeka, ističe Josipović.

Upitan treba li, po njegovu mišljenju, mijenjati Zakon o radu (ZOR), predsjednik Josipović je rekao da je riječ o kompleksnom pitanju, jer se ne radi samo o zakonu, nego i praksi koju imamo te zaštiti radnika.

'Bez obzira na to što na papiru zaista imamo zaštitu radnika do razine da je možda, mnogi kažu, nefleksibilno tržište rada, u praksi to ne izgleda tako. Mnogi su ljudi, posebno u privatnom sektoru, izvrgnuti šikaniranju, a sudski sporovi traju desetljećima. Mislim da problem treba kompleksno sagledati i da promjene koje će biti neminovne treba pratiti i puno efikasnija zaštita zaposlenika', rekao je Josipović.

Smatra i da ideja o mogućoj promjeni Ustava, kako bi se onemogućio povrat imovine strancima, nije dobra jer imovina načelno mora biti vraćena svima.

'Mislim da povrat imovine načelno mora biti prema svima, no to ne znači da država može svima sve platiti. Neki put je potrebno imati makar i simboličan povod da se nepravde isprave što je moguće više', izjavio je Josipović.

Naglasio je da se ideja o promjeni Ustava ne bi uklapala u europske trendove i praksu mnogih zemalja.

Komentirajući tekst objavljen na jednom portalu, da je Hrvatsko društvo skladatelja u jednoj godini preko ZAMP-a privatnoj tvrtci čiji je vlasnik, kako se tvrdi, njegov prijatelj, isplatilo više od 30 milijuna kuna, predsjednik je kazao da taj podatak nije točan.

'Ja već 12 godina nisam tamo, ali znam da se stalno provode nadzori upravo zato jer se radi o osjetljivoj djelatnosti gdje se naplaćuju određene naknade i, koliko znam, nikada nije bilo problema sa zakonitošću', naglasio je.

Na pitanje je li promijenio mišljenje o Anonimusima, koji nastavljaju svoje prosvjede zbog ACTA-e, predsjednik Josipović je odgovorio da je oko svega 'bilo i nekih nekorektnih interpretacija' istaknuvši da je njegova poruka - čuvajmo prava drugih - ali to se odnosi i na slobode na internetu.

'Ja se apsolutno zalažem za zaštitu autorskih prava, ali, naravno, i internetske slobode moraju postojati, pa i moj post na Facebooku uvažava te dvije komponente', kazao je te dodao kako s prijateljima na facebooku raspravlja i o tim pitanjima.

Predsjednik Josipović ponovio je i da će o svemu organizirati i raspravu na internetu.