Sudac Antonetti je, sažimajući dokaze koje je izvelo tužiteljstvo u prvom dijelu suđenja, više puta ponovio da je raspravno vijeće dobilo dovoljno dokaza na osnovi kojih bi se moglo zaključiti da su zločini iz optužnice počinjeni, javlja Beta.

Iz riječi suca Antonettija proizlazi da je raspravno vijeće - uz njegovo djelomično protivljenje - utvrdilo da 'razumni donosilac zaključaka' u ovoj fazi postupka može zaključiti da je tužiteljstvo protiv Šešelja izvelo dovoljno dokaza za nastavak postupka.

Iz sučevog dosadašnjeg izlaganja proizlazi da je u ovoj fazi postupka vijeće razmotrilo samo Šešeljevu odgovornost za poticanje zločina, što ne znači da pri donošenju konačne presude neće razmotriti je li on odgovoran i za počinjenje zlodjela.

Osvrćući se na Šešeljevu tvrdnju da je iseljavanje Hrvata iz Hrtkovaca 1991. bilo dobrovoljno, uz razmjenu imovine sa srpskim izbjeglicama iz Hrvatske, raspravno vijeće je zaključilo da on nije negirao da je u govoru u Hrtkovcima u svibnju te godine 'obećao da će započeti s retorzijom ako dođe na vlast'.

Uz pozivanje na praksu Suda, vijeće je, po riječima suca Antonettija, utvrdilo da se ne može zaključiti da je odlazak Hrvata bio dobrovoljan, ako postoje okolnosti - nesigurnost i atmosfera straha - koji tu suglasnost poništavaju.

Vijeće je, kako je kazao Antonetti, zaključilo i da je izvedeno dovoljno dokaza da su progon, ubojstva i prisilno premještanje, kako je navedeno u optužnici, počinjeni u općinama Vukovar, Zvornik, Mostar, Nevesinje i širem području grada Sarajeva.

Ukoliko suci odbiju Šešeljev zahtjev za oslobađanje, proces bi se trebalo nastaviti izvođenjem dokaza Šešeljeve obrane, ukoliko on to bude želio, kao što je ranije najavio.

Sudac Antonetti nastavlja s čitanjem odluke. Prema pravilima Suda, moguće je da sudsko vijeće kao nedokazane odbaci neke točke ili navode optužnice.

Dosad se u praksi Suda u Hagu nije dogodilo da u ovoj fazi procesa, na polovini suđenja, optuženi bude oslobođen.

Šešelj je početkom ožujka zatražio od raspravnog vijeća da ga oslobodi jer tužiteljstvo, kako tvrdi, nije dokazalo nijednu optužbu protiv njega za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-1993.

Šešelj je u devet točaka optužen za ubojstva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Ta djela kvalificirana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.