Šešelj je na kraju trodnevna ročišta koje je održano na temelju pravila Haaškoga suda koje omogućava optuženom da, po završetku tužiteljskog dokaznog postupka, zatraži oslobađanje po jednoj ili više točaka optužnice i obrazloži zašto smatra da ih tužitelji nisu dokazali, najavio i da će u New Yorku podići tužbu protiv UN-a, kao i pokrenuti građanske parnice protiv pojedinih haaških sudaca i tužitelja.

'Svakako imate pravo da to učinite, a i ja sam sam razmišljao o takvoj mogućnosti', odgovorio mu je sudac Jean-Claude Antonetti koji je najavio da će vijeću za donošenje odluke o Šešeljevu zahtjevu za odbacivanjem svih točaka optužnice trebati između nekoliko tjedana i mjeseci.

Antonetti je uputio Šešelja, koji je upozorio Vijeće da duljina njegova pritvora prelazi sve međunarodne humanitarne norme, da ima pravo podnijeti zahtjev za privremenim puštanjem na slobodu, no Šešelj je odgovorio da bi državna jamstva mogao tražiti od vođa Sjeverne Koreje, Venezuele, Libije ili Irana, ali ne i od 'prozapadnog izdajničkog režima' u Beogradu.

Šešelj je na trodnevnom ročištu tvrdio da tužitelji nisu dokazali nijednu točku optužnice protiv njega, no tužiteljstvo je ponovno iznijelo pregled dokaza kojima potkrepljuju sve elemente Šešeljeve kaznene odgovornosti uključujući i njegov značajan doprinos kampanji etničkog čišćenja i progona Hrvata s područja istočne i zapadne Slavonije, hrvatskog i muslimanskog stanovništva iz BiH te progon Hrvata iz Vojvodine.

Tužitelji su podsjetili na svjedoke i dokaze koje su izveli, da su snage koje je regrutirao i slao Šešelj, činile zločine, a ponovno su prikazali dio njegovih huškačkih govora kojima je poticao srpske dobrovoljačke postrojbe da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH.

Šešelja se tereti da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine.

Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage.

Šešelj je na ročištu napao Haaški sud kao 'antisrpski tribunal' koji se opredijelio od samih početaka pa zato nije optužio nijednog hrvatskog političara a zaposlio je mnogobrojne Hrvate.

'Gdje god se okreneš – Hrvati', zaključio je Šešelj.