11:21 Progoni kao zločin protiv čovječenosti, većina proglašava da niije kriv. Ubojstvo kao povreda običaja ratovanja većina nalazi da optuženi nije kriv. Mučenje kao povreda običaja ratovanja optuženi niije kriv. Okrutno postupanje većina smatra da nije kriv. Protjerivanje kao zločin protiv čovječnosti nije kriv. Nečovječna djela, prislno premještanje, većina smatra da nije kriv. Bezobzirno razaranje sela kao kršenje običaja ratovanja većina nalazi da nije kriv. Razaranje i oštećivanje religijskih institucija većina smatra da nije kriv. Pljačka javne ili privatne imovine jednoglasno vijeće proglašava da nije kriv. Šešelj je oslobođen po svim točkama optužnice i slobodan je ', zaključio je sudac presudu. U većini točaka optužnice izdvojeno mišljenje imala je sutkinja Flavia Lattanzi.

11:20 Većina odbacuje navode o huškanju na zločine. Kada je riječ o podupiranju i pomaganju, većina vijeća to odbacuje jer te tvrdnje počivaju na istima činjenicama kao ostale optužbe.

11:12 Sudac objašnjava točke optužnice koje se odnose na huškanje. Vijeće je analiziralo Šešeljeve govore. Vijeće je analiziralo kontekst nekoliko inkriminirajućih govora, onaj na Vukovarskoj cesti 7. studenog 1991. kada je navodno izjavio da 'vrlo brzo neće biti nijednog ustaše na tom području', pa govor u kojemu je navodno rekao 'da niti jedan ustaša ne smije izaći iz Vukovara živ' i 'ustaše, predajte se, nema potrebe da više ginete'. Vijeće je utvrdilo da je govore u Vukovaru doista održao Šešelj, ali ti govori nisu mogli biti nešto izrečeno u kontekstu sukoba - namjera je bila poduprijeti moral snaga, a ne izravno da se nikoga ne smije poštediti.Vijeće je zaključilo da se nije utvrdilo da je Šešelj kada je pozivao da se BiH očisti od pogana pozivao na etničko čišćenje.

11:10 Tužiteljstvo nije utvrdilo udruženo zločinački pothvat i vijeće većinom odbacuje odgovornost Šešelja za proganjanja. Vijeće je jednoglasno utvrdilo da je Šešelj netko tko nije odgovoran za samo počinjenje nečovječnog dijela, prisilnog premještanja, prisilne deportacije, kao zločina protiv čovječnosti kako je navedeno u optužnici, rekao je Antonetti.

11:09 Dokazi pokazuju da su se srpski, ali i hrvatski i muslimanski stanovnici sami naoružavali. Vijeće smatra da postoji razumni temelji da nije postojao jedan isključiv korak srpskih okupatora da se izbace druge etničke skupine.

11:05 Šešelj nije bio hijerarhijski nadređen dragovoljcima', utvrdilo je vijeće, i to ne podriva zločine koji su se dogodili u Hrvatskoj i BiH. 'Šešelj nije znao, niti naređivao niti prihvaćao te zločine na terenu. Ti se zločini ne mogu držati inherentnim elementom osmišljaja Velike Srbije', smatra većina u sudačkom vijeću.

11:02 Većina smatra da su Šešeljevi planovi za Veliku Srbiju bili politički, a ne zločinački, navodi sudac.'Nije sporno da je Šešelj pogonjen političkom ambicijom da stvori Veliku Srbiju, no ništa ne pokazuje zločinačku namjeru', navodi sudac.Većina Vijeća tvrdi da ukupnost dokaza ne vodi da je proglašavanje autonomije srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH bilo rezultat kriminalnog pothvata.

10:52 Što se tiče ratnog zločina, vijeće je utvrdilo da je postojao sukob u Hrvatskoj i BiH. Nije dokazano pirisilni rad i okrutno postupanje na Ovčari i Veleprometu. Vijeće većinom drži da tužiteljstvo nije poinudilo dovoljno dokaza da vi se utvrdilo počinjenje ubojstvo nesprskih zatočenika na brdu Žuć kod Sarajeva, zločini u Vukovaru. Većina također smatra da nije utvrđeno bezobzirno razaranje i hotimično razaranje religijskih i obrazovnih institucija. Većina smatra da nema dovoljno kontekstualnih informacija o tim razaranjima, navodi sudac.

10:51 vijeće utvrđuje da nije utvrđena kaznena odgovornost što se tiče zločina protiv čovječnosti.

10:44 'Što se tiče zločina protiv čovječnosti, tužiteljstvo nije uspjelo pokazati da je postojao rašireni i sustavni napad na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, u općinama Vukovar, Zvornik, regiji Sarajeva i općinama Mostar i Nevesinje u razdoblju na koje se odnosi optužnica. Većina smatra da tužiteljstvo nije na jasan način pokazalo da civili koji nisu bili u sukobu su masovno bili cilj napada. Većina ne može odbaciti da su civili bježali iz područja sukoba kako bi se sklonili u gradove gdje je stanovništvo bilo većinski njihovo, ali autobusi koji su za to ponuđeni nisu bili u cilju premještenja nego u humanitarnu svrhu. U slučaju Vojvodine većina sudaca je utvrdila da to nije područje oružanog sukoba i nije primjetila napor tužiteljstva da dokaže vijeću da je postojala jasna veza između sukoba u Hrvatskoj i BiH', navodi sudac.

10:40 Paravojne grupe - Arkanovi tigrovi, Beli orlovi, Order Dušan Silni, Crvene beretke ili posebna jedinica srpskog odjela za sigurnost, Žuti stršljenovi, Odred Vasilije Vidović, jedinica Karađorđevci, Srpska garda, jedinica Slavka Aleksića i druge bile su na tom teritoriju kada su se događali zločini. Vijeće je pokušalo vidjeti koja je povezanost tih paravojnih skupina sa Šešeljem. Nema dovoljno dokaza koji bi utvrdili povezanost Šešelja i ostalih paravojnih formacija.

10:38 Dok je Šešelj imao moralni autoritet nad dragovoljcima, oni mu nisu bili podređeni dok su bili uključeni u vojne operacije, pojašnjava sudac Antonetti.

10:35 Vijeće je pokušalo identificirati osobe, odnosno dragovoljce koji su bili bliski SRS-u i SČP-u. Novačenje se odvijalo u stožeru SRS-a u Beogradu i na općinskoj razini, navodi sudac.

10:32 Sudac govori o općem kontekstu optužbi. Navodi kako je sud dobio niz dokaza o raspadu Jugoslavije. Objašnjava kako je Šešelj osnovao Srpski četnički pokret, kojem je bio predsjednik, a koji je zabranjen. Kasnije je osnovana Srpska radikalna stranka. 'Ciljevi SRS-a bili su stvaranje Velike Srbije', navodi sudac.

10:30 Većina žali zbog tog maksimalističkog pristupa, ne da bi tvrdilo da je to kompromitiralo postupak, no mora se naglasiti da je Šešelju omogućeno iznošenje svih njegovih argumenata. Nažalost, kompliciranost pristupa Tužiteljstva je za žaljenje, kaže sudac.

10:28 'Uz te dvosmislenosti imamo i vrlo široke optužbe. Neki od pisanih podnesaka Tužiteljstva ostavljaju dojam da je sama ideologija Velike Srbije kriminalna po svojoj prirodi. Tužiteljstvo tvrdi da je cijela kampanja bila protuzakonita i ne razlikuje nešto što je moglo biti legitimna vojna kampanja i ono što čini zločin, a samo zločinačka kampanja je kažnjiva', poručio je sudac.

10:21 U pristupu tužiteljstva nedostaje preciznosti, primjetilo je vijeće. 'Početne optužbe su, kaže, dobro postavljene no kasnije su se zamaglile dodatnim navodima. Na kraju se tvrdilo da je Šešelj dio udruženog zločinačkog poduhvata za sve zločine', pojašnjava sudac. Tužiteljstvo vrluda između etničkog čišćenja i nastojanja da se osigura teritorijalni integritet, koristi izraze zločini i nasilje bez razlike, rekao je Antonetti. Rat je sam po sebi nasilan po definiciji, a ne mora nužno biti zločin, dodao je.

10:18  'Hrvatska je počela neustavno odcijepljenje, pojašnjavao je Šešelj, rekavši da je regrutacija u Srbiji bila normalna jer se Srbija morala obraniti', navodi sudac.Šešelj je ponudio drugačiji opis konteksta za svoje govore. On misli da su ti govori galvanizirali njegove trupe i pokazali njegovu viziju za društvo, dodaje sudac.

10:17 'Šešelj nije osporio postojanje većine činova uništavanja i razaranja iz optužnice. Uglavnom se distancirao od njih, inzistirajući da niti on, niti njegovi ljudi, nisu bili involvirani u počinjenje tih zločina. Nadalje, tvrdio je kako njegovi dragovoljci nisu bili pod njegovom kontrolom. Tvrdio je da je bilo nekoliko grupa dragovoljaca od kojih su neki bili notorni kriminalci. titula vojvode nije bila vojna, tvrdio je Šešelj', naveo je sudac.

10:12 Sudac pojašnjava točke optužnice. 'Vojislav Šešelj se izjasnio da nije krvi na sve točke optužnice, zastupao je sam sebe. U zvršnim riječima Šešelj je odlučio da ne pozove svjedoke da ga brane i da ne iznese dokaze, ali aktivno je sudjelovao u prvom dijelu suđenja. Preispitivao je legalitet ovog suda i tvrdio da su optužbe političke i pristrane', rekao je sudac.

10:10 'Tužiteljstvo ne tvrdi da je Šešelj bio vojni vođa ali tvrdi da je imao autoritet. U svojoj stranci je osnovao svojevrsni vojni stožer koji je brinuo o njegovim dragovoljcima te je imao moć intervenirati među svojim dragovoljcima. U govorima je raspirivao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, tvrde tužitelji, i to posebno prema Hrvatima te je pozivao na njihovo protjerivanje', pojašnjava sudac.

10:08 'Glavna uloga Šešelja osim propagande bila je nejgova uloga u regrutiranju jedinica koje su onda odlazile na teren. Te jedinice su sudjelovale u ubojstvima, mučenjima nesrpskih civila', pojašnjava sudac optužbe.

10:06 Tužiteljstvo je optužilo Šešelja da je poticao i sudjelovao u zločinima kroz njegovo članstvo u udruženom zločinačkom poduhvati, čita sudac. 'Cilj Velike Srbije trebao je biti psotignut kroz nasilje', nastavlja pojašnjavati optužbe.

10:05 Presuda je utemeljena na ograničenoj istini, pojašnjava sudac.

10:04 Počinje izricanje presude. sudnica je poluprazna. Sudac pojašnjava kako je Šešelju dana mogućnost da izricanje presude prati video-linkom ali on je to odbio.

Šešelj je optužen u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana, smatra tužiteljstvo.

U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka. Uz govore mržnje Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana. On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka, kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.