U utorak se u Ministarstvu pravosuđa održao uvodni sastanak Savjeta za strategiju pravosuđa. Ministar Šprlje je prilikom preuzimanja Ministarstva najavio niz kratkoročnih i dugoročnih mjera. U isto vrijeme, saborski zastupnik Stipe Petrina govori o korupciji i nezakonju. Stanje u hrvatskom pravosuđu bila je tema emisije Otvoreno urednika i voditelja Domagoja Novokmeta. Gostovali su ministar pravosuđa Ante Šprlje, saborski zastupnik Stipe Petrina, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa i odvjetnica Vesna Alaburić
Savjet za strategiju pravosuđa bit će skupina ljudi koja će davati smjernice, prijedloge i primjedbe te pratiti je li se sve što je zacrtano u reformskom planu doista provodi, objasnio je ministar pravosuđa Ante Šprlje. Nije smisao da zadovoljimo sve interesne skupine, nego da građani budu zadovoljni pravosuđem. Iako ne kotiramo baš najbolje, rekao je ministar, on je uvjeren da stvari kreću nabolje, što će pokazati i rezultati po završetku mandata. Kako će se reforme provesti ovisi o zajedničkoj sinergiji, kaže Šprlje.
Stipe Petrina je nezadovoljan i smatra da su ljudi u sudstvu oni koji stvaraju probleme. Za loše stanje u hrvatskom pravosuđu krivi su oni koji nesavjesno, nestručno i nemoralno rade svoj posao, a Petrina je istaknuo problem korupcije. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa misli da nije pošteno tako govoriti o sucima jer njihova dužnost je stresna, a za to društvo nema dovoljno razumijevanja. Iako nisu svi suci savršeni i postoje razlike u njihovim poimanjima pravičnosti, sustav je tako posložen da se greške ispravljaju. Potrebna je dubinska analiza zašto postoji toliko nepovjerenje građana u hrvatsko sudstvo. Sessa je spomenuo posljednje izvješće Europske komisije koje je istaknulo kao dva najveća problema dugotrajnost postupaka i pitanje uloge sigurnosnih službi u imenovanju ministara.
Suci su samo jedan dio pravosuđa, kaže odvjetnica Vesna Alaburić, a zanemarujemo državne službe, policiju, Državno odvjetništvo... Također, sudac pojedinac može pogriješiti, ali zato i postoji višestupnjevanost u sudstvu i zato su u velikoj većini naši proesi takvi da odluke koje donose hrvatski sudovi su u konačnici zakonite i pravedne, smatra Alaburić.
Petrina je spomenuo da neki županijski sudovi u Hrvatskoj imaju cjenovnike za presude te da se lažiraju zapisnici. Sessa je rekao da ne treba od ekscesa raditi pravilo, a da za to u konačnici postoji Državno sudbeno vijeće koje štiti neovisnost sudaca.
Ministar je rekao da svatko ima mogućnost podnošenja anonimne kaznene prijave i da će sustav reagirati te da zna iz prakse puno primjera gdje su se na temelju takvih prijava otkrivale ozbiljne stvari. Pritom je važno da budu dobro potkrijepljene dokazima. Petrina je spomenuo bivšeg ravnatelja policije Olivera Grbića koji je rekao da su se podnosile lažne anonimne kaznene prijave kad su htjeli nekoga politički diskreditirati.
Gosti su spomenuli i problem sporosti pravosuđa, a ministar Šprlje kao jedan od razloga vidi stampedo promjene propisa - svakih godinu dana mijenja se Zakon o kaznenom postupku, Zakon o parničnom postupku,... Preishitreno se kreće u izmjene i onda dolazi do problema u primjeni. Zato će u reformi slijediti određena pojednostavljenja propisa u skladu sa propisima EU-a. Tako će se, primjerice, mijenjati rokovi istraga, rokovi za podnošenje optužnica, itd. Šprlje je rekao i da bi zastara predmeta trebala postati nedopustiva.
Nekad sporost nije samo mana, nego i vrlina, kaže Sessa, pogotovo ako želimo efikasno pravosuđe, ali najvažnije je postaviti sustav tako da suci mogu normalno raditi na predmetima i donositi presude.
Kad su u pitanju sudske pristojbe, hrvatsko sudovanje je dosta jeftino, kaže ministar pravosuđa. Mnogi pritom zloupotrebljavaju institut žalbe ili prigovora da bi oduljivali postupke, a to bi ponekad, smatra Šrplje, trebalo riješiti višim pristojbama. Uskoro se uvodi i sustav pod imenom eSpis te će tako niži sudovi moći lakše vidjeti kakve stavove je zauzimao Vrhovni sud.
Svaka presuda Vrhovnog suda je ujednačavanje sudske prakse, kaže Sessa. Sudska praksa se razvija i treba dozvoliti da, zbog novih društvenih odnosa i situacija u društvu, sudac na prvom stupnju može odstupiti od prakse i dati razlog za to. Ako sakrosantno treba slijediti praksu, nema razvoja prava. Treba naći normalnu razinu koja će omogućiti da se nove okolnosti uvažavaju. Što se tiče viših sudskih pristojbi, Sessa je rekao da je prije deset godina Ustavni sud takav pokušaj izmjene ukinuo pod obrazloženjem da bi to nekim strankama onemogućilo pristup sudu.
Povećanje sudskih tarifa nije nikakvo rješenje, kaže Alaburić. Treba razvijati svijest kako je dobro pokušati se miriti i kako je komrpromis sada puno bolji od pobjede za deset godina. Kad bi se suci aktivnije uključili u proese mirenja, možda bismo puno stvari riješili mirnim putem.
Petrina je objasnio svoj prijedlog o saborskom istražnom povjerenstvu i rekao da bi ono trebalo preispitati konkretne predmete i utvrditi povrede zakonitosti. Rekao je da suci ne bi trebali biti nedodirljivi. Sessa je rekao da bi takvo povjerenstvo bilo protuustavno i da, između ostaloga, Zakon o istražnim povjerenstvima kaže da ona ne mogu raditi ništa sa sudskim postupcima koji su u tijeku.
Reizbor sudaca Sessa također smatra protuustavnim te kaže da bi se na taj način suci zastrašili i postali podložni političkim progonima. Apsolutno protiv je i Vesna Alaburić: Svaki reizbor svodi se na eliminaciju nekoga po politiičkim kriterijima.
Emisiju u cijelosti pogledajte ovdje.
Petrina je pak za reizbor jer ne misli da sudbena vlast treba izmaknuti svim kontrolama.
