Sever je podsjetio da se Svjetskim danom socijalne pravde željela svijetu skrenuti pozornost na nužnost aktivne zauzetosti za ispravljanje i uklanjanje uzroka i posljedica socijalnih nepravdi i razlika, ne samo među državama i narodima, nego i unutar svake od zemalja. To je, kako je rekao, ambiciozan i težak cilj.

"Sada, 15 godina kasnije, uz sva verbalna nastojanja i lijepe socijalno poželjne poruke političara, mislilaca i analitičara, vjerskih velikodostojnika i sličnih, možemo primijetiti kako je svijet još dalje od tih ciljeva, nego li je bio 2007.

Bogati kontinenti još su se više udaljili od siromašnijih, baš kao i bogate zemlje od onih manje bogatih i siromašnih. Povećao se broj milijardera i milijunaša u svijetu, a svi su zajedno iz godine u godinu sve bogatiji i sve utjecajniji, dok je na drugoj strani sve više onih koji tonu u siromaštvo i beznađe", naveo je Sever u poruci.

"Podatci govore da su ti svjetski enormno bogati moćnici, čak i u vrijeme globalne pandemije bolesti covid-19- dok su se ljudi širom svijeta, pa i njihovi radnici razbolijevali, umirali, dok su mnoge tvrtke propadale, a milijarde javnog novca davane za liječenje bolesnih i spas gospodarstava- još uspjeli i povećati svoje bogatstvo".

Uz to, dodao je, zaslijepljenost voljom za moći i žudnjom za bogatstvom koje to omogućuje za posljedicu imaju i poharanu klimu cijeloga svijeta, katastrofalne klimatske promjene i globalno zatopljenje. A to opet doprinosi daljnjem rastu društvenih nejednakosti u svijetu, među kontinentima, državama i narodima, pojedincima.

Sve smo, kaže, dalje od toga da optimalne količine zdrave hrane, pitke vode, energije, pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, dostojnim, stabilnim, zdravim i sigurnim poslovima, dostojnim plaćama za obavljeni rad, dostojnoj skrbi za bolesne, stare i nemoćne moraju biti jednako dostupni svim društvenim dionicima.

Pitaju li se političke i poslodavačke elite...?

Hrvatska je dio tog i takvog svijeta, rekao je Sever.

"Ni do 1991. godine nije bila baš neko dično društvo razvijene socijalne jednakosti i pravednosti, a onda su rat i pretvorba i privatizacija, provedeni za vrijeme rata i u bližem poraću, doslovce poharali hrvatsko društvo. I dok su jedni ratovali, ginuli, ostajali bez svojih domova i odlazili doslovce samo s vrećicama u rukama, drugi su 'pretvarali i privatizirali' i bogatili se na onome što su generacije prije njih stvarale i ostavile kao nasljedstvo cijelom društvu", naglasio je.

Koliko god se hrvatsko društvo vremenski odmaknulo od rata i poraća, podjele u društvu su ogromne, a njima, kaže, solidno pridonose tašta i nezrela ponašanja političkih elita i pojedinaca.

"Pitaju li se takozvane političke i razvikane poslodavačke elite zašto je Hrvatska u deset zadnjih godina izgubila 9,25 posto svojih stanovnika i pala na 3.888.529 osoba, a broj se kućanstava smanjio za 5.31 posto, zašto se smanjuje broj novorođene djece i Hrvatska sve više stari, a ti isti stari jedva preživljavaju?".

Hrvatska je, naveo je Sever, u samome vrhu EU po nestalnim i nesigurnim oblicima zapošljavanja i rada, prva po broju novosklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do tri mjeseca, a zadnja po brzini zapošljavanja mladih visoko obrazovanih ljudi... A javne vlasti, različitih političkih boja, orijentacija i svjetonazora, sve to dugi niz godina prate pogledom i bez posebnog uzbuđivanja, bez znanja i posebne volje da to promijene.

"Potrebne su nam temeljite, korjenite i duboke društvene promjene, počevši od repozicioniranja društvenih elita na pripadujuća im mjesta, preko poreznih promjena koje moraju rezultirati time da tko ima više doista i doprinese više u javnu blagajnu za javno i opće dobro", poručio je predsjendik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Sever smatra da najavljene izmjene Zakona o radu "jednostavno ne smiju rezultirati daljnjom fleksibilizacijom radnih odnosa i novim nesigurnostima za radnike, već moraju ići obratnim pravcem koji će rezultirati stabilnošću zaposlenja, a pravičnija raspodjela rezultirati rastom svih plaća, od kojih se može bez straha i nesigurnosti zasnivati obitelj i živjeti bez odricanja". Uz rast minimalne i svih ostalih plaća, nužan i rast mirovina, naglasio je.

"Ako nam zajednički pokretač postane žudnja za dobrom cijele zemlje i svih njenih građana, za društvom socijalne pravde i ravnopravnosti, onda trebamo imobilizirati, prokazati i javno označiti one kojima su pohlepa i zaslijepljenost vlastitom društvenom moći i utjecajem na prvome mjestu te otvoriti prostor nužnim društvenim promjenama koje će poslužiti tome da Hrvatska postane bolja zemlja", poručio je.

"Dana 28. kolovoza 1963. jedan je velik čovjek održao govor koji počinje riječima 'I have a dream today'. Danas, na Svjetski dan socijalne pravde, imamo pravo sanjati da će se u svijetu i Hrvatskoj formirati kritična masa za nužne promjene. Mora, jer ovako više jednostavno dalje ne može. Ljudi imaju pravo na socijalnu pravdu već samim svojim rođenjem i time što su ljudska bića", zaključio je Sever.