Prema istrazi koju je provela agencija za monitoring naftne industrije Platform, te još neke nevladine organizacije, Shell je plaćao stotine tisuća dolara sukobljenim paravojskama, što je raspirilo ratove koji su tijekom proteklog desetljeća rezultirali neprocesuiranim ubojstvima, mučenjima civila i slučajevima poput uništenja cijelog jednog grada Rumuekpea i pogibije 60 ljudi u obračunima zaraćenih trupa.

Prema svjedočenjima (neke od iskaza dali su i menadžeri korporacije), Shell se u rat uključio kako bi spasio svoje naftovode. Koja god bi paravojska u delti Nigera počela uništavati Shellovu infrastrukturu, kompanija bi joj platila reket.

No takvih je grupa više i one su se počele međusobno ubijati za kontrolu Shellovih naftovoda. Novac od kompanije koristili su za bolje naoružavanje što je dovelo do sve težih sukoba. Platformova istraga ukazuje na to da su čelnici druge najveće energetske korporacije na svijetu morali znati za posljedice svoje politike.

Shell osporava istragu Platforma, ali će, kako javlja Guardian, 'proučiti savjete'.

Ovo ni izdaleka nije prvi put da je Shell uključen u ratne zločine i druge kriminalne radnje u Nigeriji. Devedesetih godina prošlog stoljeća, kompanija je završila na sudu zbog sudjelovanja u krvoproliću nad pripadnicima plemena Ogoni – između ostalog, u egzekuciji devetorice plemenskih vođa, među kojima je bio pisac i ekološki aktivist Ken Saro-Wiwa. Ogoni su prosvjedovali zbog devastacije svog zavičaja. U nasilju je na strani Shella sudjelovala nigerijska vojska, koja je tada vladala državom (ozloglašeni režim Sanija Abache).

Shell je tada završio na američkom sudu i izvukao se s nagodbom – platio je 15,5 milijuna dolara. No bio je to jedan od prvih slučajeva da je multinacionalna korporacija procesuirana zbog kršenja ljudskih prava.

Nigerija, inače, prema nekim procjenama spada među najbrže rastuće ekonomije u svijetu. Prema CIA World Factbooku, osmi je svjetski izvoznik nafte.