Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da je proračun za 2021. godinu tranzicijska faza prema povratku na putanju gospodarske i fiskalne politike otprije korona krize, kad ju je obilježavalo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski višak.

Govoreći o rebalansu proračuna za 2020. godinu, najavio je da ćemo prema ESA 2010 metodologiji imati 29,5 milijardi kuna proračunskog manjka, ili osam posto BDP-a.

Novosel: S obzirom na situaciju povećanje minimalca zadovoljavajuće

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel rekao je Hini da je rebalans očekivan s obzirom na dug prema veledrogerijama, a u proračunu za 2021. vidi tek smjernice i očekivanja rasta BDP-a. "Naravno, svi ga očekujemo sljedeće godine", kaže.

U vezi povećanja minimalne neto plaće za 2021. godinu za 150 kuna, odnosno 4,6 posto na 3400 kuna neto, Novosel kaže kako su time zadovoljni.

"SSSH je inzistirao da minimalna plaća u postotku ne bude manja od lanjske, znači da bude najmanje 46 posto prosječne plaće. Ovo povećanje je, s obzirom na sve epidemiološke i ekonomske probleme, u ovome trenutku zadovoljavajuće, a očekujemo da će sljedeće godine moći biti veće povećanje", kaže Novosel.

Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je da vrijeme krize uzrokovane epidemijom koronavirusa nije pravi trenutak za povećanje minimalne plaće, na što Novosel kaže da oni obično krize koriste za smanjivanje prava radnika.

"Ovdje se ne radi o povećanju svih plaća, posebice ne u realnom sektoru, to je povećanje plaća radnika koji rade najjednostavnije poslove i koji su najviše socijalno ugroženi", naglasio je Novosel.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za rebalans proračuna kaže kako je napravljen u vrlo neizvjesnom vremenu, kada se ne zna što se još može dogoditi.

"Koliko god porasla minimalna plaća to nije dovoljan rast s obzirom na samu visinu minimalne plaće, koja je apsolutno preniska", rekao je Sever za Hinu.

Europska konfederacija sindikata smatra da minimalna plaća ne bi smjela biti niža od 50 posto prosječne plaće i od 60 posto medijalne plaće u nekoj zemlji, što su i zacrtani ciljevi Europske unije.

Sever: Gospodarstvo na životu održava javni novac

"Mi se, nažalost, stalno vrtimo negdje ispod toga i koliko god se trudili nikako ne stižemo. To bi nam trebao biti konačan cilj", smatra Sever.

Vjeruje kako je i ovo povećanje minimalne plaće nekakav pomak, jer se nalazimo u situaciji da je gospodarstvo gotovo u kolapsu, a u velikoj mjeri na životu ga održava javni novac.

"Kada se objektivno pogleda sadašnja situacija, treba primijetiti da smo u nekim boljim godinama imali rast koji je po prilici takav ili blizu tome. U ovoj situaciji treba sagledati cjelinu i reći - dobro da je do pomaka došlo, pa kakav god on bio", ocjenjuje Sever.

Smatra kako je radnicima s minimalnom plaćom svako njeno povećanje dragocjeno, a s obzirom na snažan pritisak poslodavaca da se ništa ne diže, i tih 150 kuna je pomak koji treba pozdraviti.