I sam samit nekako je zamro iako nas iz kineskog veleposlanstva u Zagrebu uvjeravaju u suprotno. Od 2012. godine Kina je redovno održavala samite sa zemljama srednje i istočne Europe, jednom godišnje na europskom tlu. Međutim, od onog u Dubrovniku nije više održan nijedan, osim online okupljanja 2021. godine.

Postavlja se pitanje zašto je došlo do ovog zastoja? Kakva je danas situacija s platformom 14+1 nakon što su je tri baltičke zemlje napustile, a Češka je zamrznula svoje članstvo u siječnju ove godine. Planira li se novi summit u skoroj budućnosti i koji su planovi Kine za suradnju na području istočne Europe? Odgovorio nam je ataše u kineskom veleposlanstvu Fu Yuyao koji je istaknuo da je ovaj mehanizam suradnje pozitivno doprinio postizanju win- win suradnje i zajedničkog razvoja između Kine i zemalja srednje i istočne Europe.

Kako je objasnio, suradnja između Kine i ZSIE-a u različitim područjima razvila se na sveobuhvatan način obuhvaćajući područja gospodarstva i trgovine, kulture, obrazovanja, mladih ljudi, poljoprivrede, turizma, znanosti i tehnologije, zdravstva, trust mozgova i lokalnih jedinica itd. Iz kineskog veleposlanstva tvrde da se obujam trgovine između dviju strana povećao se u prosjeku za 8,1 posto godišnje, a opseg dvosmjernih ulaganja bio je blizu 20 milijardi američkih dolara. Trenutno ovaj mehanizam normalno funkcionira, ističe Fu Yuyao.

'Prethodno su projekti suradnje možda smanjeni zbog pandemije koronavirusa, ali sada su se već vratili na razinu prije pandemije. Od početka ove godine kroz ovaj mehanizam suradnje provodi se niz aktivnosti u Kini te zemljama srednje i istočne Europe, uključujući izaslanstvo novinara centra srednje I istočne Europe pri Kineskom međunarodnom centru za razmjenu vijesti, Okrugli stol novinara Kine I ZSIE-a, Zajedničko izaslanstvo višestranačkih kadrova iz srednje i istočne Europe, Treći sajam Kine I ZSIE-a, odnosno Međunarodni sajam robe široke potrošnje, Sedmi sastanak Zajedničke gospodarske komore Kine i ZSIE-a itd, ukupno više od 20 projekata suradnje. Suradnja ima mnogo vrhunaca i plodonosnih rezultata', navode iz ambasade.

Ništa vezano uz mogućnost organizacije novog summita nisu spomenuli. No, pohvalili su suradnju Kine i Hrvatske u okviru mehanizma suradnje Kine i ZSIE-a za koju tvrde da je postigla izvanredne rezultate.

'Hrvatska aktivno sudjeluje u aktivnostima u okviru ovog mehanizma suradnje. Na početku ove godine je državni tajnik Matušić iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske posjetio Kinu, a Kina i Hrvatska planirale su konkretne načine i metode o jačanju bilateralnih odnosa i razmjena u okviru mehanizma suradnje Kine i ZSIE-a', naveli su u odgovoru iz veleposlanstva. Kina je, napominju, spremna surađivati s državama članicama ovog mehanizma, uključujući Hrvatsku, kako bi iskoristila potencijal suradnje, promicala opipljivije i uzajamno korisne projekte suradnje te dala vitalnost mehanizmu suradnje. Kina nema namjeru održavati trgovinski suficit sa zemljama srednje i istočne Europe i spremna je proširiti svoj uvoz iz tih zemalja.

Upit o stavu Hrvatske prema mehanizmu suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe poslali smo i hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Zanimalo nas je, među ostalim, djeluje li Hrvatska i dalje u sklopu incijative nakon izlaska baltičkih zemalja i zamrzavanja članstva Češke, kako se danas gleda na taj mehanizam u svjetlu novih geopolitičkih odnosa. Odgovor nisu poslali do objave članka, nego poslije, a taj odgovor donosimo u nastavku.

'Hrvatska i Kina uživaju stabilne i kvalitetne bilateralne odnose te je Hrvatska spremna s Kinom proaktivno raditi na postizanju novih rezultata na bilateralnoj razini, kao i na razini suradnje EU i Kine, osobito kada je riječ o globalnim i regionalnim pitanjima, globalnoj sigurnosti, svjetskom miru, gospodarskoj i trgovinskoj suradnji, borbi protiv klimatskih promjena i energetici. Okvir Suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe, koji je prošle godine obilježio svoju 10. godišnjicu postojanja, smatramo komplementarnim bilateralnom i EU okviru suradnje s Kinom. Radi se prije svega o ekonomskom okviru suradnje te bi Hrvatska u narednom razdoblju željela vidjeti više gospodarskog sadržaja, osobito u svjetlu činjenice da je gospodarska, trgovinska i investicijska razmjena Kine i zemalja zapadne Europe nesrazmjerno velika u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe.

Hrvatska stoga smatra da potencijali Suradnje Kine i zemalja srednje i istočne Europe postoje i dalje, unatoč istupanju dijela zemalja, čije odluke poštujemo. Osim toga, kao jednu od većih prednosti Suradnje smatramo i to što ovaj okvir ostavlja otvorenima komunikacijske kanale na najvišoj državnoj razini, što je osobito važno u kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti. Suradnja Kine i zemalja srednje i istočne Europe trenutno se odvija uobičajeno, iako je tijekom protekle tri godine zbog izbijanja pandemije, uvođenja mjera zatvaranja i ograničenja međunarodnih putovanja obujam aktivnosti donekle smanjen. U ovom trenutku nije definiran datum novog summita Suradnje', napisali su u odgovoru iz MVEP-a.