'U ovih 19 godina Hrvatska nikada nije toliko pala na ljestvici konkurentnosti, nikada nije bila na 103. mjestu Svjetske banke. Posljedica toga nije samo utjecaj svjetske krize, već unutarnje krize o kojoj nitko ne želi govoriti, a to je glavni problem ove zemlje', izjavila je Škare-Ožbolt na konferenciji za novinare.

Podsjetila je da je 2004. u Zagrebu održan, kako ga je nazvala, strateški i povijesni sastanak između Vlade, u kojoj je i ona sjedila kao ministrica pravosuđa, i Vijeća za konkurentnost, a na kojemu je usvojeno 55 mjera za povećanje konkurentnosti Hrvatske te dogovorene strateške reforme za gospodarski razvoj.

'Od tih 55 mjera nije provedena ni polovica, reforma pravosuđa nije došla ni do pola, a reforma državne uprave, obrazovanja, brodogradnje, strategija razvoja, to nije ni počelo', kazala je Škare-Ožbolt. 'Reforme nisu provedene i zato smo toliko pali na ljestvici konkurentnosti', dodala je.

Prozvala je Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) da, umjesto da se postavi kao stup gospodarskog razvoja, još funkcionira po 'modelu iz socijalizma', da sa svojih čak 600 zaposlenika, odnosno njihovim plaćama, dodatno opterećuje gospodarstvo.

Upitana jesu li te prozivke adresirane na čelnika HGK i njezinog protukandidata Nadana Vidoševića, Škare-Ožbolt je odgovorila kako ga nema namjeru prozivati, ali da ju je zaprepastila Vidoševićeva izjava da pad konkurentnosti nije veliki problem. 'Ja mislim da je to veliki problem i kočnica gospodarskog razvoja', kazala je.

'Nije ni čudo da gospodarstvenici razmišljaju o političkom angažiranju, po tome se vidi da je nezadovoljstvo jako izraženo', dodala je.

Škare-Ožbolt je uvjerena da uzrok usporavanja procesa pristupanja Hrvatske u EU nije slovenska blokada pregovora, da je to samo 'dobar paravan', već da je glavni uzrok neprovođenje nužnih reformi. Iako drži da je premijerka Jadranka Kosor 'našla dobar način kako vratiti hrvatsko-slovenske odnose na pravi smjer', smatra i da je o dogovorima sa Slovenijom trebala izvijestiti saborski Odbor za vanjsku politiku.