'Zakon je donesen 2006., a ne 2003. godine. Također, Hrvatska je dala zeleno svjetlo na screening Poglavlja 23 i 24 Srbije. Ne možete u Europskoj uniji malo davati, malo ne davati suglasnost, ne pokazujemo principijelnost. Sada govorimo da trebaju dati popise, napraviti ovo, napraviti ono... Kakva je korist od toga što imamo popise? Nikakva. Taj zakon treba ukinuti. Dali smo zeleno svjetlo na screening i sada ne možemo samo tako ukinuti zakon. Treba objasniti EU-u što znači ovaj zakon, koji je specifičan u odnosu na sve zemlje EU-a, ovakav kakav je presedan je', istaknula je Škare Ožbolt gostujući u emisiji Novi dan N1 televizije

Podsjetila je da je 2011. stiglo nekoliko optužnica te se i tada potpuno isto, pogrešno postupalo, a trakavica traje i danas, a i u BiH događaju se iste stvari. 'Srbija postupa po tom zakonu iz nekoliko razloga: kako bi za sebe proizvela manju međunarodnu štetu s obzirom na tužbe koje su protiv nje podigle Hrvatska i BiH i s obzirom na agresije koje je provodila. Pokušavaju relativizirati stvari. Hrvatska je napravila sukcesiju zlata i imovine, ali nije arhive JNA-e. Iz tih dokumentacija vuku se ove optužnice', kazala je bivša ministrica pravosuđa dodavši da te 'optužnice zapravo nisu prave jer se one moraju uručiti, a ove nisu'.

'Hrvatska treba zatražiti optužnice od Srbije'

'Hrvatska bi trebala zatražiti te optužnice, ali i kada ih dobije mislim da one nisu relevantne za hrvatske građane. Srbija može poslati međunarodnu tjeralicu protiv bilo koga, ali upravo iz tog razloga Hrvatska bi trebala zatražiti sve postupke koji se vode da ih dobije na uvid. Važnije je da Hrvatska u EU-u može pokrenuti inicijativu da dođe do ujednačavanja jurisdikcije i otpao bi ovakav zakon', poručila je Škare Ožbolt.

Što se tiče uvođenja protumjera, kazala je da je to 'politika tuk na utuk'. 'Što se time dobiva? I mi imamo popise. Imamo popise onih protiv kojih se vode ili bi se trebali voditi postupci. To su te famozne liste. Takve situacije apsolutno ne pridonose normalizaciji odnosa i ovo je po meni potpuno besmislena priča', zaključila je bivša ministrica.

'Neka Šešelj proba doći, a Vučić je pogriješio'

Vojislavu Šešelju, koji je najavio da će doći u Hrvatsku s diplomatskom putovnicom, rekla je da se 'na to samo može nasmijati i reći neka proba doći'. 'Neka samo proba. Znate da diplomatska putovnica ima ograničene vrijednosti, ne može biti smokvin list za neke zločine. Koliko znam, protiv njega se vodi postupak. Neka proba doći', poručila je i kazala kako smatra da je srpski premijer Aleksandar Vučić pogriješio što je otkazao dolazak u Dubrovnik.

'Ako iskreno želi nekakvu normalizaciju odnosa, onda ne treba bježati od susreta. Nije bitno tko je ondje na vlasti, bitno je kakvu politiku vodi prema Hrvatskoj. Ova politika sada apsolutno mi se ne sviđa i ne govori o nekim načelnim smjernicama da Srbija i Hrvatska koračaju prema mirnim vodama. Ovo pljuštanje prosvjednih nota apsolutno ne pridonosi normalnim susjedskim odnosima. Treba se suočiti s prošlošću i riješiti neka pitanja. Treba imati političku volju za to. Treba riješiti pitanja nestalih, ali i okrenuti se nekom normalnom razvoju i životu. Ovo se okrenulo na potpuno drugu stranu, mi kao da smo se vratili u rat', upozorila je Škare Ožbolt.

'U Hrvatskoj se vodi instant politika'

Komentirajući sastanak Zorana Milanovića s braniteljima, kazala je da je 'sve to instant politika koja se vodi u Hrvatskoj. Kad je Milanović bio na vlasti nisu htjeli razgovarati, sada kada nije na vlasti dolaze mu u SDP. Kada je trebalo razgovarati, nisu razgovarali. Kada je imao sve alate izvršne vlasti, on nije razgovarao, a oni su prosvjedovali. Sada dolaze u SDP razgovarati. Mislim da je sve ovo jedna velika instant politika'.

Većina stranaka najavila je reformu pravosuđa, a bivša resorna ministrica nakon što je, kaže, proučila sve programe, ističe kako ima stvari koje su potpuno neprihvatljive: izmicanje vlasništva sa sudova, spajanje katastara pa da bi se ta baza izvukla sa sudova i stavila u neku izvršnu vlast što je apsolutno neprihvatljivo jer je to igranje državnim vlasništvom

No, smatra kako apsolutno treba uvesti reizbor ili vrednovanje sudačkog rada, naime, kako je upozorila: 'na sudovima ima velik broj predmeta koji uopće ne trebaju biti tamo, donose se odluke preko koljena, obrazloženja su nekvalitetna pa predmeti opet dolaze i onda traju po 15 godina'.