Naime, suorganizator je poslao pozive na adrese više od stotinjak proizvođača mlijeka, računajući na velik odaziv, posebice jer je stanje u mljekarskom sektoru zabrinjavajuće, a odazvalo ih se samo desetak.

Glas Slavonije doznaje da je slika današnjeg sela ipak drukčija i da, ističe Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, selo sve brže i usvaja, ali i gomila nove tehnologije.

'Današnji prosječni seljak ili farmer, kako god, želi imati i ima najnovija tehnološka dostignuća, a prvenstveno se to odnosi na poljoprivrednu mehanizaciju. Mnogi kupuju onu najskuplju - traktore, kombajne i drugo, bez obzira na to je li funkcionalna ili ne. Imaju kompjutor, internet, profil na Facebooku i po najmanje dva mobitela, za čije korištenje plaćaju masne cifre. Međutim, problem je što su si nabavili svašta, ali nisu znanje', ističe Brlošić, dodajući da je tu možda i jedan od razloga slabog odaziva na skup informatičke tvrtke ili na slična predavanja.

Prosječan hrvatski poljoprivrednik ima 50 godina, srednju stručnu spremu, visoko je kreditno zadužen i egzistencijalno nesiguran.

Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga, također kaže da su hrvatski seljaci spremni na usvajanje novih tehnologija. 'Većina seljaka danas ima nove tehnologije i barata dobro njima, imaju kompjutorizirane farme, mobitele, kompjutore, laptope. Međutim, ono što mnoge u posljednje vrijeme odvraća od uvođenja najsuvremenijih tehnologija, poput određenih aplikacija, jest obezvrijeđen rad. Naime, nove tehnologije nose i nove troškove, što je mnogima danas, kada zatvaraju farme, previše', kaže Dukić, dodajući da i on ima profil na Facebooku, kao i većina članova seljačkih udruga.