Skupština Grada Zagreba neće prihvatiti na sjednici zakazanoj u četvrtak rebalans gradskog proračuna, sa 6,72 milijarde kuna na 6,69 milijardi, kako je predložio gradonačelnik Milan Bandić
Skupština smatra da u dostavljenoj dokumentaciji nije transparentno precizirano što je u nj ugrađeno, koje se obveze prenose, a kao kamen spoticanja navedeno je da skupštinskim Odborima, prije svega za kontrolu i financije, Grad nije dostavio zapisnik Ministarstva financija o obavljenom proračunskom nadzoru utvrđivanja zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava i naplate proračunskih prihoda za 2011. i 2012., kao i svoje očitovanje o nedostacima sadržanima u njemu.
'Ako nam se do rujna dostavi sve što smo tražili, nema razloga da ne prihvatimo rebalans proračun, ali mi naprosto u ovom trenutku ne možemo dignuti ruku za nj, jer ne znamo što je unutra i što ostavljamo generacijama koje dolaze. Vidljivo je da se proračun na važnijim stavkama puni na razini 2011., ali evidentno je da su neke stavke, poput komunalnog doprinosa, alarmantno pale', kazao je predsjednik skupštinskog Odbora za financije Igor Rađenović izrazivši i bojazan da se u prijedlogu rebalansa, kakav je stigao na klupe zastupnika, ne pokušaju na mala vrata progurati projekti poput obnove Cvjetnog trga ili izgradnje fontana oko kojih se još lome koplja.
Slavko Kojić, pročelnik gradskog Ureda za financije, pak smatra da je rebalans trebalo prihvatiti i da obrazloženja o netransparentnosti ne drže vodu. Što se tiče zahtjeva za davanje na uvid zapisnika Ministarstva financija, smatra kako nije riječ o rješenju, već o zaključku na koji Grad ima pravo žalbe.
Prema prijedlogu rebalansa rashodovna strana se trebala rezati za 90 milijuna kuna, a viškom se trebao pokriti manjak iz prošle godine od 60 milijuna kuna. Prema podacima za prvi kvartal 2012. prihodovna strana podbacila je za 240 milijuna kuna, u svibnju su donesene privremene mjere kojima se rashodi smanjuju za 365 milijuna kuna i stoga se očekivao i veći rebalans, ali čini se da bi takav prijedlog mogao stići tek na jesen.
U odnosu na plan najviše su podbacili prihodi od komunalnog doprinosa (98,9 milijuna kuna) i komunalne naknade (30 milijuna kuna), a slijede ih prihodi od imovine (20,3 milijuna).
