Pet istočnoslavonskih gradova, Osijek, Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir i Županja, morat će prema odluci Trgovačkog suda u Zagrebu isplatiti približno 80 milijuna kuna austrijskim građevinarima Strabagu i Saubermacheru za neobavljen posao uređenja i vođenja regionalnog odlagališta otpada
Ivica Vrkić, osječki gradonačelnik, najavio je žalbu na presudu koju je danas dobio i borbu svim pravnim i političkim sredstvima kako bi spriječio da neimenovani međunarodni kriminalci još jednom opljačkaju poštenog slavonskog čovjeka koji se još nije oporavio od pogibeljnih ratnih razaranja. Podsjetio je na 10-ak kaznenih prijava koje već duže vrijeme leže u ladicama pravosudnih institucija i po kojima se, prema njegovim informacijama, ne čini ništa. Stoga ih je pozvao da se s ostalim državnim institucijama što prije uključe u istragu i sankcioniranje odgovornih u tom slučaju.
Sam Osijek bi prema presudi Trgovačkog suda morao platiti približno 35 milijuna kuna, što bi gradonačelnika dovelo u situaciju da 'zatvori butigu'.
'Ionako radimo krajnjim naporom jer smo zatekli praznu gradsku blagajnu, a takav udar na proračun doveo bi u pitanje funkcioniranje grada. Apeliram stoga na Vladu RH, Državno odvjetništvo i ostale državne institucije da što prije reagiraju kako bi se razotkrila kriminalna pozadina posla za koji bi pet osiromašenih slavonskih gradova moralo platiti ogroman novac za posao u kojem nije zakopana niti jedna lopata', poručio je Vrkić. Posebno je podsjetio da se Strabag, koliko mu je poznato, javio i na natječaj za monetizaciju Hrvatskih autocesta, pa o tomu Vlada mora voditi računa i o aktivnostima u koje je ta tvrtka bila uključena u Hrvatskoj. 'Ovo otvara mogućnost pregovora sa Strabagom i austrijskom vladom oko mogućeg rješenja afere s regionalnim odlagalištem.
Gradonačelnik Vrkić podnio je i kaznenu prijavu protiv Damira Zagoršćaka, odvjetnika koji je dosad zastupao gradove u ovom postupku i kojem je dosad isplaćeno 12,5 milijuna kuna, a koji je postupak izgubio. Nedavno je Vrkiću donio račun na dodatnih milijun i tristo tisuća kuna, što je grad odbio platiti.
Pet slavonskih gradova zapalo je u nepovoljnu pravnu situaciju zbog različito definirane odredbe ugovora o odgovornosti u slučaju nerealizacije posla: verzija na njemačkom jeziku išla je u prilog austrijskim građevinarima, a hrvatska slavonskim gradovima. Razliku u prijevodu Međunarodni arbitražni sud uvažio je kao značajan argument u donošenju konačne odluke na štetu hrvatskih gradova. Međunarodnu presudu potvrdio je Trgovački sud u Zagrebu.
Istraga bi trebala pokazati tko je odgovoran za uvrštavanje takve odredbe u ugovor na njemačkom jeziku, zbog čega bi slavonski gradovi bili osuđeni na daljnje svekoliko propadanje.