Ekonomistica Katarina Kozina iz Nuštra, predstavnica Slow Food Slavonica, jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane, promovirala je slavonski kulen prošloga tjedna na sastanku europskih ministara poljoprivrede održanom u talijanskom gradu Polenzu nedaleko Torina, u kojem djeluje Sveučilište gastronomskih znanosti
Kozina je rekla tportalu da su ministri poljoprivrede i drugi sudionici ove konferencije, koja tradicionalno svake godine okuplja predstavnike vlada iz svih zemalja članica EU, pokazali velik interes za izvorni prehrambeni proizvod iz Slavonije, koji se pravi po posebno propisanom postupku od najboljeg svinjskog mesa, a najprikladnije od mesa crne slavonske svinje, odnosno fajferice.
Slow Food Slavonica, kaže Kozina, pored promotivnih aktivnosti, od kojih je jako važna suradnja sa svjetskom organizacijom Slow Fooda, planira sada okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske s područja Vukovara i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj.
Budući da je kulen trajni suhomesnati i izvorni hrvatski proizvod, a najbolje se pravi od mesa crne slavonske svinje uz određene količine mljevene crvene paprike i češnjaka te posebnu proceduru dozrijevanja, organizacija Slow Food uvrstila ga je u projekt Ark of Taste, koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak.
'Proizvođače ćemo uskoro okupiti u takozvanu 'presidia', što je status koji ćemo dobiti u Slow Foodu kao svojevrsnu zadrugu više proizvođača koji zajedno proizvode i plasiraju određeni proizvod. Slow Food takve projekte pomaže, promovira i brendira, čak i otkupljuje veće količine u slučajevima kada tržište nije naklonjeno ili za elementarnih nepogoda', objašnjava Kozina.
Ideja Slow Food pokreta je povezivanje malih proizvođača u cijelom svijetu radi razmjene iskustava i, primjerice, sjemena, te njihovih kupaca, ljubitelja prave ukusne i zdrave hrane, koja nije jednolična kao ona u supermarketima ili hotelima masovnog turizma.
Ugostiteljski objekti također će moći dobiti oznaku Slow Fooda, naljepnicu na kojoj je crtež prepoznatljivog puža, žele li u svoju ponudu uvrstiti proizvode lokalnih proizvođača koje promovira Slow Food. U Hrvatskoj će takvih, najavljuje Kozina, hotela i restorana uskoro biti oko pet stotina, a svi će biti uvršteni u aplikaciju za mobilne telefone.
'Zainteresirani proizvođači koji žele sudjelovati u pokretu Slow Food mogu se javiti jednom od pet ogranaka koji djeluju u Hrvatskoj, u Dubrovniku, Momjanu, Njivicama, Nuštru i na Unijama. Nama se mogu javiti i ugostitelji koji žele u ponudu uvrstiti naše proizvode i biti u mobilnoj aplikaciji za turiste', objasnila je Kozina.
Osim slavonskog kulena, u Slow Food pokret iz hrvatske još je uvršten ljubitovački češnjak šarac, a naši ogranci ove organizacije žele promovirati i druge hrvatske prehrambene proizvode.
Na sastanku u Polenzu, kao predstavnica Ministarstva poljoprivrede, sudjelovala je zamjenica ministra Snježana Španjol.
Na osnovu specifikacije sirovine, postupka proizvodnje i karakteristika, slavonski kulen je Ministarstvo poljoprivrede zaštitilo oznakom zemljopisnog porijekla u rujnu 2013. godine, što je preduvjet za zaštitu na razini Europske unije.
