Veća usuglašenost ekonomskih politika članica Europske unije i uvođenje strožih kazni za one koje već dulje bilježe visok proračunski deficit glavne su teme o kojima će razgovarati lideri EU na započetom jednodnevnom summitu u Bruxellesu.
Prije početka summita, europske vođe održale su različite bilateralne sastanke, a glavni cilj summita je uvjeriti tržišta da je obuzdan najteži dio krize eura, iako se s druge strane uporno govori da će i Španjolska poput Grčke, zbog prezaduženosti zatražiti pomoć EU. To su, međutim, demantirali i španjolski i europski dužnosnici.
Angela Merkel, njemačka premijerka, uoči summita najavila je da će se 'zalagati za stroža proračunska pravila te da će podržati Španjolsku u naporima reformiranja Zakona o radu i uvođenju proračunske štednje'.
Europske vođe pod svaku cijenu nastoje izbjeći ponavljanje grčkog scenarija kroz veću ekonomsku usuglašenost, detaljniji nadzor nad nacionalnim proračunima i kroz strože kazne za one zemlje koje se neće pridržavati usvojenih propisa.
Prema onome što se moglo saznati prije samog summita u Bruxellesu, EU lider podržat će prijedloge o uvođenju poreza na bankarske transakcije kao jamstvo da će financijske institucije platiti svoj dio cijene neke buduće krize.
Nije baš, doduše, posve jasno kako lideri EU kane pozvati SAD i druge ključne aktere svjetske ekonomije na davanje podrške ovom novom obliku poreza na predstojećem summitu G20.
Dok su se oko tog poreza složile Njemačka i Francuska, te dvije zemlje nalaze se u sukobu oko toga kako sačuvati europsku cjelovitost, između ostalog, i u smislu ekonomskog upravljanja. Njemačka, naime, smatra da kontroli i nadzoru treba biti podvrgnuto svih 27 članica EU, dok Francuska, a i Velika Britanija, smatraju da bi tom trebalo podlijegati samo 16 zemalja eurozone.
U međuvremenu, očekuje se da će se europski lideri složiti oko toga da pregovore o učlanjenju u EU uskoro počne Island, koji je zahtjev za članstvo u EU podnio prošle godine nakon propasti svojeg bankarskog sustava, u vrijeme kad je eurozona izgledala kao sigurno utočište od propasti cjelokupnog financijskog sektora na Islandu.
EU lideri trebali bi odobriti i novu 10-godišnju strategiju poslova i rasta 'Europa 2020.', koju je složila Europska komisija, a donosi niz ciljeva i mjera u smislu zapošljavanja, obučavanja i investiranja, prema kojima bi se na istraživanje i razvoj trošilo oko tri posto BDP-a.
