'Iako je Hrvatska 1. srpnja 2013. postala punopravnom članicom Europske unije ispunivši i sve predpristupne obveze i na području medija te slobode izražavanja stanje na tom području sve je lošije, a dodatno se pogoršalo dolaskom na vlast Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om. Nažalost, tijela Europske unije prepustila su svu brigu o neovisnosti medija i slobodi izražavanja nacionalnim vladama što omogućava kršenje temeljnih principa koje zagovara Europska unija", stoji u pismu te novinarske organizacije.

HND podsjeća da je još u travnju prošle godine čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko, u intervjuu političkom tjedniku Globus najavio revizionističku politiku kada njegova stranka dođe na vlast, poručivši da će tada građani moći samo u svojoj kući misliti što hoće, ali ne i u javnosti te da će novinari morati podržavati takvo ponašanje vlasti.

'Gospodin Karamarko nikada nije povukao svoju izjavu niti se zbog nje ispričao građanima Hrvatske', navode u HND-u.

Ističu da su se najave zatiranja slobode izražavanja i harange usmjerene na 'discipliniranje' nepodobnih novinara i medija počele ostvarivati nakon što je Domoljubna koalicija, predvođena HDZ-om, poslije nedavnih parlamentarnih izbora, sa strankom Most dobila većinu u Saboru i formirala novu vladu.

Osvrćući se na postavljanje Zlatka Hasanbegovića kao ministra kulture, napominju da se radi o 'povjesničaru koji je prethodno javno pokazao da ne priznaje antifašizam kao jednu od temeljnih odrednica Ustava Republike Hrvatske'.

HND podsjeća da je Hasnbegović u samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost izjavio kako mu bavljenje medijima samo otežava posao, iako mu je, ističu, zakonska obveza skrbiti i o medijskoj politici.

Napominju da je Povjerenstvo za neprofitne medije Ministarstva kulture raspustio nakon samo šest dana provedenih na poziciji ministra i to 'mimo propisa, bez najave i objašnjena te bez analize rada Povjerenstva, neistinito tvrdeći da je potreba za tim Povjerenstvom ionako prestala'.

Uz ostalo, podsjećaju i na njegovu izjavu kako Ministarstvo kulture ubuduće neće financirati neprofitne medije 'čiji je rad ionako sufinanciran minimalnim sredstvima'.

Naglasivši da je u procesu pregovaranja HDZ prihvatio Mostov program vezan za medije koji je sukladan programu HND-a i organizacija civilnog društva, HND ističe da su sve izjave i odluke na tom području u prvim tjednima zajedničkog obnašanja vlasti u potpunoj suprotnosti s prihvaćenim načelima slobode javnog izražavanja i neovisnosti medija.

'Naime, već opisano ponašanje ministra kulture prate neargumentirane harange nekih saborskih zastupnika Domoljubne koalicije koji javno tvrde kako su mediji prepreka demokraciji, a sam gospodin Karamarko, koji je sada prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, optužuje za harangu medije koji argumentirano iznose podatke o nedopustivom ponašanju ministara iz redova koalicije kojoj je na čelu, dok čelnike HND-a optužuje za 'podmetanje' jer u ime strukovne organizacije traže njegovu ispriku za napad na medije i demokraciju te smjenu ministra kulture'.

'Pritom, ni prvi potpredsjednik Vlade niti ministar kulture u toj Vladi ne vide ništa sporno u tome što prosvjede protiv, na zakonu utemeljenog, kažnjavanja televizijske kuće koja je u svom programu emitirala govor mržnje predvode 'novinar' koji je taj govor mržnje i izrekao te 'novinar' koji je poznat po javno iskazanim simpatijama za Nezavisnu Državu Hrvatsku, marionetsku profašističku tvorevinu iz vremena 2. svjetskog rata. Štoviše, u tom prosvjedu sudjeluje i potpredsjednik Sabora iz redova Domoljubne koalicije i u tome također ne vidi ništa sporno', navodi HND u pismu.

HND naglašava da su time što ni jedna vlada nije usvojila ozbiljnu medijsku politiku, osigurala sve zakonske pretpostavke za djelovanje politički neovisnog javnog medijskog servisa te ravnopravnu tržišnu utakmicu komercijalnih medija, kao niti striktno provođenje postojećih zakona, dugotrajno ugroženi neovisnost medija i integritet novinara kao i pravo javnosti na pravovremene, sveobuhvatne i temeljite informacije iz svih oblasti važnih za donošenje kvalitetnih odluka na koje građani imaju pravo i na temelju kojih biraju tko će u njihovo ime upravljati državom u pojedinom izbornom ciklusu.