Žalbeno vijeće Haškoga suda u petak može donijeti pravorijek u veoma širokom rasponu: od oslobađajuće presude u kojoj bi utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat do potvrde prvostupanjske presude kojom su Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni za ratne zločine počinjene tijekom i nakon Oluje u okviru udruženog pothvata, prema planu osmišljenom na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha predvođenog predsjednikom Franjom Tuđmanom na Brijunima 31. srpnja 1995. godine.

Logičnom posljedicom udruženog zločinačkog pothvata Haški sud smatra zločine počinjene tri tjedna nakon Oluje - u Gruborima su 25. kolovoza ubijena tri starca i dvije starice, zapaljene kuće i pobijena stoka, čime taj slučaj ima osobitu težinu za Gotovinu i Markača. U ovom trenutku nije poznato koliko je dosadašnji tijek suđenja za zločin u Gruborima, koje se odvija u Zagrebu uz prebacivanje krivnje, međusobne optužbe i žučne svađe bivših suboraca, utjecao na donošenje konačne presude dvojici generala.

U četvrtak, dok su se tisuće branitelja i ostalih građana spremali na molitveno bdijenje kako bi 'i zemaljski pravorijeci bili po savjesti i pravdi', Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta upozorio je da za ratne zločine počinjene u tijeku i nakon Oluje nitko nije odgovarao i da ni danas nema niti jedne pravomoćne presude za te zločine. Današnju presudu u Documenti smatraju iznimno važnom zbog utvrđivanja činjeničnog konteksta inkriminiranih događaja i doprinosa suočavanju s prošlošću, i to 'neovisno o pravnim dilemama i kontroverzama koje presuda nosi, posebno u odnosu na individualni oblik kaznene odgovornosti, inauguriran kroz koncept udruženog zločinačkog pothvata'.

Diplomati očekuju presudu u korist generala

Određeni diplomatski krugovi u Zagrebu smatraju da će presuda ići u korist hrvatskih generala, pri čemu ne žele spekulirati hoće li oni biti oslobođeni ili će im kazna biti značajno smanjena, ali prognoziraju da će 'pasti' zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu. Takvo uvjerenje dijelom je utemeljeno i na srpanjskom zahtjevu Žalbenog vijeća Tužiteljstvu da odgovori vjeruje li da se Gotovini i Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da nisu bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna krivnja po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagačima u zločinačkom pothvatu.

Diplomate je, međutim, na zaključke o pozitivnom ishodu za generale potaknula i ljetošnja odluka suda u Chicagu, koja bi mogla imati implikacije šire od regionalnih opstane li teza o udruženom zločinačkom pothvatu. Podsjetimo, američki sud prihvatio je tužbu srpskih organizacija u SAD-u protiv američke tvrtke Military Professional Resources Inc. (MPRI) zbog 'sudjelovanja u genocidu i progonu 200 tisuća Srba iz Krajine'. Podsjetimo, Srbi od MPRI-ja traže 10 milijardi dolara (25 tisuća po izbjeglici) tvrdeći da je MPRI instruirao časnike HV-a za izvođenje akcije Oluja te je 'suodgovoran 'za etničko čišćenje, palež i ubijanja'.

Hrvatski odvjetnik Anto Nobilo koji je kaznu Tihomiru Blaškiću uspio smanjiti sa 45 na devet godina zatvora, također je sklon vjerovati u smanjenje kazne. Za Nobila je osobito indikativna bila dvojba Žalbenog vijeća oko prekomjernog granatiranja - teze na kojoj je uvelike utemeljen zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu - odnosno oko zaključka da se svaka granata, koja je pala u krugu većem od 200 metara od vojnog cilja, tretira kao da je bila namijenjena teroriziranju civila i etničkom čišćenju.

Pravilo od 200 metara, istaknuo je Nobilo, ne postoji u međunarodnom pravu i nigdje nije primijenjeno, a prema pravilu Haškog suda odluke se donose temeljem onoga što je nesporno utvrđeno. 'Osim toga, velike bi sile, poput SAD-a, itekako mogle imati prigovore na to pravilo, upravo zbog načina na koje su granatirale svoje ciljeve', zaključio je Nobilo. Ipak, netom po objavi da će se konačna presuda izreći u studenom, izrazio je oprez: 'Da se dulje čekalo, bilo bi lakše očekivati i skraćenje kazne, ali ovako je teško reći kakva će biti konačna presuda generalima'.

Ovisno o presudi, generali mogu izaći na slobodu odmah ili bilo kada u razdoblju do prosinca 2021. (Gotovina) i ožujka 2019. godine (Markač)

U slučaju zaključka da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata, ali su generali krivi po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagači u zločinačkom pothvatu, moguće je da žalbeno vijeće naloži prvostupanjskom vijeću ponavljanje suđenja za taj dio ili da sami donesu presudu o nekom od ta dva alternativna oblika krivnje. U tom slučaju, generalima bi bilo uskraćeno pravo na žalbu jer bi žalbeno vijeće funkcioniralo kao prvostupanjsko vijeće.

Moglo bi se zaključiti i da je postojao udruženi zločinački pothvat, ali se kazna Gotovini i Markaču smanjuje, kao što je moguće utvrditi da je zločinački pothvat postojao, ali generali u njemu nisu sudjelovali.

S obzirom na pravilo suda da se osuđene osobe mogu pustiti na prijevremenu slobodu nakon što su izdržale dvije trećine kazne, trenutačni izlazak iz pritvora osigurat će i svaka kazna koja je u slučaju Gotovine manja od 10 godina i pet mjeseci, a slučaju Markača manja od osam godina i pet mjeseci zatvora.

Ako se potvrde kazne iz prvostupanjske presude, Markač bi dvije trećine kazne odslužio u ožujku 2019. godine, a Gotovina u prosincu 2021. godine.

U slučaju oslobađajuće presude, Gotovina i Markač mogu još večeras stići u Zagreb. Ako kazna omogući izlazak na slobodu temeljem 'odslužene' dvije trećine kazne, obrana će podnijeti hitan zahtjev predsjedniku Haškoga suda za prijevremenim puštanjem na slobodu.

U Blaškićevom slučaju, postupak je trajao nekoliko dana od objavljivanja pravomoćne presude do izlaska na slobodu.