"Ovim povodom, koji je duboko uznemirio sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, ujedno apeliram da se što prije donese Zakon o osobnoj asistenciji kako bi se odgovarajućim zakonskim rješenjima utjecalo na prevenciju sličnih događaja u budućnosti", priopćila je Slonjšak.

Upozorila je kako je Škulić upravo zbog svog invaliditeta i nemogućnosti obrane postala žrtvom iživljavanja i zlostavljanja. Uz promptno postupanje u procesuiranju počiniteljice, pozvala je i na pružanje zaštite i psihološke pomoći napadnutoj Škulić.

Škulić je, naime, na facebooku objavila post u kojem tvrdi da ju je sinoć u vlastitom domu napala i opljačkala žena koja joj je pružala uslugu asistencije. Za sve je, kaže, krivo neregulirano tržište osobnih asistenata odnosno Vlada koja godinama ne donosi Zakon o asistenciji.

Slonjšak je pojasnila kako su osobni asistenti i pružatelji pomoći i njege osobe koje pružaju individualiziranu pomoć i podršku osobama s invaliditetom u svakodnevnom životu.

Nekima su osobni asistenti "produžena ruka", nekome pratitelj, vodič, a nekome i jedina opcija ostanka u vlastitom domu te preduvjet za što samostalniji život. Oni ulaze u najintimniju sferu života osobe s invaliditetom te je nužna uspostava sigurnosti i povjerenja.

"Osobe s invaliditetom su zbog povećane ovisnosti o skrbi drugih, nesposobnosti samozaštite i niza drugih razloga u povećanom riziku za sve oblike nasilja. Stoga je iznimno važno da se osobni asistent, kojeg korisnik s punim povjerenjem pušta u svoj dom, odnosi prema njemu s poštovanjem i empatijom i da posjeduje profesionalne i ljudske kvalitete za obavljanje ovog posla", istaknula je pravobraniteljica.

Upozorila je kako se usluga osobne asistencije od 2006. pruža isključivo putem projekata udruga i nije zakonski regulirana.

Posljedično postoji niz problema: nepostojanje kvalitetnog i učinkovitog mehanizma kontrole i nadzora rada osobnih asistenata, neujednačen i načelno nereguliran postupak angažiranja osobnih asistenata, vrlo niske naknade i nestalnost zaposlenja osobnih asistenata što pak dovodi do otežanog izbora pružatelja usluge, ali i privlačenja kadra s neprovjerenim i nezadovoljavajućim kompetencijama.

Kao najdrastičnija posljedica navedenog, navela je Slonjšak, može doći upravo do ovakvih i sličnih oblika napada, zlostavljanja i zanemarivanja, čemu su posebno izložene žene s invaliditetom, a koji po svom karakteru prelaze okvire kršenja temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom i ulaze u domenu kaznenog djela.