Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta podržao je politiku vlade i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca kojom se ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om uvjetuje rješenjem spornog pitanja Ljubljanske banke i njezinih štediša, objavila je slovenska tiskovna agencija STA
'Tek kada se to pitanje riješi u skladu s već prihvaćenim međunarodnim aktima, moći će započeti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om', rekao je za slovensku agenciju Jožef Horvat, predsjednik odbora za vanjsku politiku, nakon što je o zadnjim pregovorima opunomoćenika dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke i njezinih štediša, Francea Arhara i Zdravka Rogića, članove odbora u četvrtak kasno na večer informirao Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova.
Horvat je kazao da pitanje Ljubljanske banke treba riješiti u skladu sa sporazumom svih nasljednica bivše SFRJ o sukcesiji te u skladu s obvezama koje je Hrvatska prihvatila tijekom pregovora s EU-om o poglavlju slobodan protok kapitala.
'Naša poruka nije da Hrvatskoj zatvaramo vrata u EU, nego pozivamo hrvatsku politiku da se drži obveza koje je već dala', rekao je Horvat dodavši da su se s tim gledanjem složili svi članovi odbora u kojemu su predstavnici svih političkih stranaka.
Drugi sastanak Arhara i Rogića koji su u utorak u Zagrebu razgovarali o pitanju Ljubljanske banke i njezinih štediša nakon sjednice je komentirao i Erjavec koji je razočaran rezultatima sastanka i misli da bi pitanje trebalo rješavati brže.
'Moram reći da imam loš osjećaj, čini se da će Arhar i Rogić teško naći neko rješenje koje bi bilo prihvatljivo za obje strane', rekao je Erjavec.
Za Sloveniju bi prihvatljivo rješenje bilo i to da hrvatsko ministarstvo financija povuče punomoć za tužbe koje su protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj uložile Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka', dodao je slovenski ministar vanjskih poslova.
Treći sastanak financijskih stručnjaka dviju strana za Ljubljansku banku planiran je za 4. idućeg mjeseca, no Erjavec je rekao da će u slučaju da do približavanja stajališta o spornom pitanju ne dođe predložiti da se u njihov rad uključe ministri vanjskih poslova dviju država.
Bojim se da su mogućnosti da se rješenje nađe na ekspertnoj razini već iscrpljene', dodao je.
'Za nas bi bilo prihvatljivo da se pitanje do kojega je došlo zbog raspada SFRJ rješava u okviru sukcesijskih pitanja, a u slučaju da to ne bi bilo moguće, onda posredovanjem trećeg. No neprihvatljivo nam je da se pitanje koje se tiče obiju država rješava na sudu jedne od njih', rekao je Erjavec.
