Izmjenama zakona, dopustila bi se gradnja manjih turističkih, sportskih, ugostiteljskih i sličnih objekata koje su u interesu lokalnih zajednica, na priobalnim područjima izvan naselja, uz rijeke, jezera i morsku obalu.

Tome se suprotstavila oporba koja kaže da vlada zapravo otvara prostor za "privatizaciju" zemljišta uz obalne površine i da će neminovno doći do pritiska investitora za gradnju na najatraktivnijim lokacijama, suprotno javnom interesu, očuvanju prirode, posebno voda. Suprotno tome, vlada Janeza Janše je pozvala birače da glasuju za potvrdu zakona.

Vlada kaže da se radi o manipulativnim i "ideološki i politički obojenim" tvrdnjama ekologa uz potporu stranaka ljevice, te iznuđenom referendumu kojim se obmanjuju birači i želi naškoditi vladi. Davanjem koncesija na gradnju uz obale utrostručila bi se sadašnja proračunska sredstva za održavanje vodotokova i kanala, zakonske izmjene već su dugo tražile lokalne zajednice, tvrdi vlada.

Ministar za okoliš i prostor Andrej Vizjak izjavio je da je gradnja objekata izvan naselja i uz obale bila moguća i po starom zakonskom rješenju, te da se novim zapravo zaoštravaju kriteriji za izdavanje takvih dozvola. Zakonske izmjene koje je parlament prihvatio još nisu na snazi jer je ekološka udruga "Pokret za pitku vodu" prikupila dovoljan broj potpisa zbog kojih je parlament prije mjesec i pol morao raspisati referendum.

Da bi oporba i ekolozi uspjeli u namjeri da se zakon poništi, na referendum bi trebalo izaći više od 40 posto registriranih birača, od čega bi se više od polovice moralo izjasniti protiv vladinog zakonskog rješenja, a u suprotnom zakon postaje važeći. To znači da bi referendumu trebalo pristupiti najmanje 680 tisuća birača, od kojih bi većina glasovala protiv njegove primjene. Zadnji referendum u Sloveniji održan je u rujnu 2017., kad se glasovalo o zakonu o gradnji pruge Koper - Divača, kapitalnom političkom projektu tadašnje vlade koju je vodio Miro Cerar.

Referendum je tada inicirala desna oporba, uz neke sebi bliske udruge, želeći da se zakon zbog načina financiranja i prihvaćene trase pruge poništi, ali u tome nije uspjela. Na taj referendum je međutim izašlo samo 15-ak posto birača, od čega je za "Cerarov" zakon glasovalo njih 50,06 posto, a protiv 49,9 4 posto.

Tadašnja je Cerarova vlada to ocijenila kao potporu javnosti svom projektu. No devet mjeseci kasnije došlo je do obrata jer je vrhovni sud na pritužbu oporbe poništio referendumski rezultat zbog pogreške vlade u proceduru jer je svoju kampanju pred referendum financirala sa 90.000 eura, na što kao stranka u postupku referenduma nije imala pravo.

Zbog tog je "sudsko-političkog" skandala Cerar u proljeće 2018. dao ostavku, skrativši tako za nekoliko mjeseci održavanje predviđenih parlamentarnih izbora.