"Svi sugovornici izrazili su razumijevanje za taj slučaj, složivši se da postoje vrlo specifične okolnosti koje je potrebno uvažiti", kazala je Vraničar Erman nakon sastanaka s dužnosnicima Europske komisije i IMF-a.

Privatizaciju NLB-a Slovenija je dogovorila s Europskom komisijom prije tri godine, nakon što je najveća slovenska banka  bila dokapitalizirana proračunskim sredstvima.

Slovenija je banku koja je u 100 postotnom državnom vlasništvu zbog državne pomoći banci u proces njene sanacije, kad ju je dokapitalizirala s 2,7 milijardi eura, trebala privatizirati tako da država zadrži 25 posto dionica, a ostalo proda inicijalnom javnom ponudom (IPO), i to u dvije faze: 50 posto do kraja ove i još 25 posto dionica do kraja iduće godine. No, vlada je postupak zaustavila, pravdajći se neriješenim i otvorenim pitanjem sudskih postupaka koji se protiv NLB-a zbog prenesene devizne štednje hrvatskih građana vode pred hrvatskim sudovima, ali i manjom cijenom koju bi dobili od zainteresiranih investitora u odnosu na iznos koji je država uložila u banku, jer su joj financijski stručnjaci prenijeli da bi za dionicu mogla dobiti manje i od njene knjigovodstvene vrijednosti. Odgovarajući na pitanja novinara slovenska ministrica financija nije u cijelosti isključila niti mogućnost da se u pregovorima pokuša dobiti odobrenje da NLB ostane u 100-postotnom vlasništvu države, odnosno da se od privatizacije odustane.

Osim toga, želja je slovenske vlade da NLB zadrži status jake regionalne banke, te da ne proda svoje filijale u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i BiH, što bi po prijašnjem dogovor s Eropskom komisijom morala učiniti ako bi odustala od privatizacije banke koja drži skoro 40 posto slovenskog financijskog tržišta, pojasnila je Erman. 'Moj je mandat da s Europskom komisijom proučim sve mogućnosti. Tek nakon toga vidjet ćemo kakva je konkretna reakcija Komisije na pojedine prijedloge i u kojoj ćemo formi moći predložiti promjenu naših obveza glede privatizacije NLB-a', kazala je Erman.