Hrvatska je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u ponedjeljak tijekom sudjelovanja na Bledskom strateškom forumu dala intervju Slovenskoj tiskovnoj agenciji (STA) koji u našim medijima nije u cijelosti prenesen - samo ga je prepričala državna agencija Hina - pa zbog toga ekskluzivno za tportal donosimo dijelove razgovora koji su izostavljeni te uz njih dajemo komentare
- Pusić: Odnosi među državama su kao 'vlakić u zabavnom parku', idu malo gore, malo dolje. Malo se poboljšavaju, malo slabe, ovisno o problemima na koje naiđemo. Po mom mišljenju, u ovom trenutku idemo u pozitivnom smjeru jer smo našli način na koji možemo riješiti problem koji je pred nama, a to je pitanje Ljubljanske banke, to jest prenesenih štednih uloga… i to po nekom meniju, a ne po načelu jednostranosti. Dakle, da rješavamo problem točku po točku, a ne da se sukobljavamo. Dojam je nakon sastanka stručnjaka da su njihovi pogledi relativno optimistični te da će naći rješenje.
- STA: Radi li se dovoljno brzo da očekujete slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora do Božića?
- Pusić: Mislim da je moguće pronaći prihvatljivo rješenje nakon tri, četiri sastanka.
- STA: Erjavec (Karl, slovenski ministar vanjskih poslova) povezuje pitanje rješavanja Ljubljanske banke i našeg europskog partnerstva.
- Pusić: Mislimo da je riječ o dvije odvojene stvari… Ali za tango je potrebno dvoje.
- STA: Ako do dogovora ne dođe do Nove godine?
- Pusić: To bi bilo idealno rješenje, ali Slovenija mora ratificirati ugovor do 1. srpnja 2013.
- STA: Što kažete na povezivanje ratifikacije i arbitražnog sporazuma o granici?
- Pusić: Mislim da to nije na dnevnom redu. I kod nas je bilo protivljenja arbitražnom sporazumu, ali kad ozbiljna država nešto potpiše, mora iza toga stajati.
- STA: Kako je došlo do novog zapleta po pitanju Ljubljanske banke?
- Pusić: Slovenska strana je tu temu iznova otvorila. Kako je bilo rečeno, zbog skorog ulaska Hrvatske u EU, prema mišljenju slovenske strane, bile bi odluke hrvatskih sudova izvršne i u Sloveniji... a sve je započelo 90-ih godina, kad je počeo sudski proces za prenesene uloge.
- STA: Sada je hrvatska Vlada obnovila ovlaštenja bankama za nastavak procesa.
- Pusić: Nije obnovila ovlaštenja. Situacija je ostala identična, samo je hrvatski Vrhovni sud dodatno presudio da nisu potrebna nikakva ovlaštenja jer je to po Zakonu o Vladi u domeni ministra za financije.
- STA: Hoće li ministar financija dati ovlaštenja?
- Pusić: Ministar financija može donijeti takvu odluku bez ikakvog ovlaštenja Vlade. To su radili ministri financija 1994. i 2000.
- STA: Dakle ministar financija bi morao ukinuti te ovlasti?
- Pusić: Ne razumijem zašto bi ih morao ukinuti. Ne vidim nikakve nove zahtjeve da bi ih ukinuo. Ako nađemo rješenje, tada će ono zamijeniti sudsku odluku. Ne znam kako bismo se drukčije ponašali. Dogovor Kosor - Pahor je bio 2010. i od tada nitko ništa nije ukidao. Njihov dogovor očito nije imao nikakve veze s tim procesima, ali se dogodilo da je tadašnji hrvatski ministar financija Ivan Šuker predložio Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) da se pod njenim okriljem obave novi pregovori. Iz BIS-a je stigao negativan odgovor. Imam pismo. Banka je rekla da to nije u njezinoj nadležnosti, da možemo koristiti njihove prostore u kojima bi se na rubu njihovih sastanaka mogli sretati ministri ili guverneri. Dakle mogu, to im nitko ne brani. A mogu i na rubu nekog drugog sastanka, a bez bazelske banke. S druge strane je teza da je riječ o pitanju nasljedstva - Slovenija i Hrvatska se ne mogu same dogovarati o pitanju nasljedstva. Bilo je šest republika. Ostali su već rekli da na to ne pristaju. Treba naglasiti da ako svatko ustraje na svojoj strani, nećemo naći rješenje...
- STA: Dakle naći ćemo rješenje?
- Pusić: Uvjerena sam u to, a ako je itko za to sposoban, to su Arhar i Rogić.
- STA: Imate li ikakvu ideju kakvo bi moglo biti rješenje?
- Pusić: Imam, ali za sada ne bih o tome.
Problem bi mogao biti u tome što je Slovenija svom stručnjaku dala mandat samo do Nove godine, dakle očekuje da se do tada riješi problem i da nakon toga, ako sve bude u skladu s njenim željama, pokrene proces ratifikacije. No taj proces mora završiti prije 1. srpnja jer je potrebno određeno vrijeme da se ratifikacijski dokumenti pohrane. Ključni je problem to što je do sada hrvatski ugovor ratificiralo samo 11 zemalja, a mnoge čekaju listopadsko izvješće o monitoringu hrvatskog ispunjavanja preostalih uvjeta.
Hrvatska dakle ne pristaje na rješavanje problema prenesenog duga Ljubljanske banke u pregovorima o sukcesiji (ministrica Pusić ističe da se s time ne slažu ni ostale zemlje nastale na prostoru bivše Jugoslavije), a to je temeljni zahtjev Ljubljane. Slovenija nije spremna isplatiti ni eura dugovanja, posebno sada kada je u teškim financijskim i ekonomskim problemima i veliko je pitanje hoće li Arhar i Rogić moći pronaći neko rješenje koje bi odgovaralo slovenskoj vlasti i opoziciji jer bez njihovog dogovora bilo kakav sporazum neće biti prihvaćen. A Janša je poznat kao izuzetno nesklon Hrvatskoj.
Kad je pak novac u pitanju, takva je svaka politika, pa i slovenska. Dakle, ako ne bude rješenja do Nove godine (do tada traje mandat slovenskog pregovarača), možemo očekivati teške mjesece pritisaka kako unutar EU-a (Slovenija je već isticala kako se mora pomno pratiti ponašanje hrvatskog pravosuđa), tako i bilateralno. Bilo kakva politička kriza u Sloveniji (a ona je izgledna) samo bi otežala stanje. Jasno, ako, ali samo ako Slovenija ostane izolirana kao jedina država koja nije ratificirala hrvatski ugovor, tada se može očekivati snažan pritisak Bruxellesa.
