Jedna od mogućnosti je, navodi vodeći slovenski dnevnik, iznošenje spora pred Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu, ali bi u tom slučaju obje strane morale potvrditi njegovu nadležnost.

U tom bi slučaju u Haagu moglo doći ili do mirenja ili do presude koju bi stranke morale izvršiti i na koju ne bi imale pravo priziva.

Druga je mogućnost da se predmet iznese pred stalni Arbitražni sud u Haagu ili da se stvar riješi ad-hoc arbitražom, po uzoru na rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora, piše "Delo".

Slovenija razmišlja da na jednoj od tih sudskih instanci tuži Hrvatsku u ime Ljubljanske banke, čiji je vlasnik, s argumentom da ona nakon raspada nekadašnje SFRJ nije mogla raspolagati svojom aktivom u Hrvatskoj, odnosno da joj imovina kojom je raspolagala nije bila dostupna.

Tužbu sa sličnom argumentacijom Ljubljanska banka još 2007. predala je na Europskom sudu za ljudska prava, ali se on prošlog tjedna proglasio nenadležnim za taj slučaj. U odluci se sud pozvao na svoj statut, po kojem ne može odlučivati o tužbama za kršenje ljudskih prava koje pokreću države i njihove institucije, utvrdivši da je Ljubljanska banka u državnom vlasništvu. To je sud u Strasbourgu ustanovio tijekom višegodišnjeg procesa o tužbi štediša iz Hrvatske i BiH protiv Ljubljanske banke, zbog čega je odgovornost za isplatu stare devizne štednje, umjesto na samu banku, prebacio na slovensku državu kao njezinog osnivača i vlasnika.

U Sloveniji se često iznosi podatak kako su hrvatska poduzeća dužna Ljubljanskoj banci veći iznos nego što ista banka duguje štedišama u Hrvatskoj i BiH pa i "Delo" iznosi kako je riječ o potraživanju od možda i milijarde eura.

Riječ je o tome da se tražbine štediša prema Ljubljanskoj banci iznose sa stanjem glavnice s kraja 1991., kad je zaustavljena njihova isplata, dok se tražbine Ljubljanske banke prema komitentima u Hrvatskoj iznose u revaloriziranoj vrijednosti, uvećanoj za zatezne kamate koje banka u bilanci obračunava svih proteklih 25 godina.

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je prošlog tjedna nakon odluke Europskog suda za ljudska prava da je za Sloveniju nastala "krajnje nepravedna situacija", jer joj je isti sud odredio plaćanje stare štednje štedišama u Hrvatskoj i BiH, a nije omogućio banci da dođe do svoje imovine u Hrvatskoj u kojoj ne može naplatiti stare dugove svojih klijenata.

"Delo" navodi da će Ljubljanska banka, između ostaloga, tražiti i povrat zgrade Zagrepčanka u Savskoj ulici, u kojoj je bilo sjedište Ljubljanske banke, a niz godina nakon osamostaljenja Slovenije i njezino veleposlanstvo u Hrvatskoj.