Prema projekciji ljubljanskog 'Dela' na bazi ispitivanja više od tisuću birača, Pahor bi u nedjelju mogao dobiti 56,3 posto glasova, a Šarec 43,7 posto. Prema projekciji mariborskog lista 'Večer' i ljubljanskog 'Dnevnika' na osnovi anketa birača provedenih u zadnjem tjednu kampanje, Pahor bi mogao dobiti 53,2 posto glasova, a Šarec 46,8 posto.

U prvom krugu izbora 22. listopada za naklonost birača borilo se devet kandidata, pri čemu je Borut Pahor dobio 47,21, a Marjan Šarec 24,76 posto.

U dosadašnjim medijskim suočavanjima Pahor je kao svoju prednost isticao dugogodišnje državničko iskustvo, europsku opredijeljenost i neutralnost u sporovima na domaćoj političkoj pozornici.

Od Pahora 14 godina mlađi Šarec smatra pak da slovenska politika treba smjenu generacija i više povezanosti s običnim ljudima koji su razočarani razvojem države. U slučaju da Pahor, prema očekivanjima, ostane na mjestu predsjednika države, Šarec nije isključio svoje angažiranje na parlamentarnim izborima koji se održavaju sredinom iduće godine.

U prvom krugu predsjedničkih izbora na birališta je izašlo 44 posto od preko 1,7 milijuna birača s pravom glasa, a analize pokazuju da odaziv niti u drugom krugu neće biti veći, što se tumači svojevrsnom političkom apatijom i izrazom nepovjerenja Slovenaca u političke klase.

Da glasuju za Pahora u drugom krugu svoje su birače pozvale dvije stranke iz vladajuće koalicije, ali ne i stranka premijera Mire Cerara.

Vodeći oporbeni čelnik, predsjednik konzervativne Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša, kazao da su i Pahor i Šarec 'dvije nijanse crvene boje', sugerirajući tako posredno biračima desnice da u nedjelju ostanu kod kuće.