'Ostaje realna mogućnost da Slovenija ne ratificira ugovor ako Hrvatska pitanje Ljubljanske banke ne bude htjela rješavati u okviru nasljedstva bivše države', kazao je Erjavec i pojasnio da će se o ratifikaciji u slovenskom parlamentu odlučivati dvotrećinskom većinom pa stoga ne vjeruje da bi je zastupnici podržali ako se ne riješi pitanje Ljubljanske banke, prenosi Erjavčeve riječi Večernji list.

Ključni problem su devizni polozi hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci koje su oni prenijeli na domaće banke. Riječ je o 545 milijuna njemačkih maraka, bez kamata. Zagrebačka i Privredna banka nastoje do tog novca doći sudskim postupcima, a alarm je u Ljubljani zazvonio kad je hrvatska Vlada podržala banke.

Nakon toga iz Ljubljane je krenuo orkestrirani napad sa svih razina, piše Večernji list, pa je Vlada povukla odluku, a premijeri Zoran Milanović Janez Janša su na susretu u svibnju potvrdili da se problem otvorio. Janša je rekao da je zadovoljan jer Hrvatska pristaje da sve ostaje kako je bilo dogovoreno u trenutku zatvaranja poglavlja 4, Sloboda kretanja kapitala. Milanović je rekao kako mora poštovati obveze koje je preuzela bivša vlada, bez ulaženja u detalje i korisnost za Hrvatsku.

Budući da hrvatski politički vrh, ni prijašnji ni sadašnji, nije otvoreno rekao o kakvim je obvezama riječ, izvori iz Ljubljane tvrde da je vlada Jadranke Kosor 2010. u dogovoru s premijerom Borutom Pahorom prihvatila da se Ljubljanska banka rješava u sklopu nasljeđa. To bi značilo da će preneseni dug postati dijelom sukcesijske mase i isplaćivati se kad se sukcesija privede kraju. Otvorenim ostaje pitanje što će biti sa štednim ulozima hrvatskih građana koji ih nisu prenijeli – tu je riječ o još 312 milijuna maraka.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić dosad je govorila kako su rješavanje Ljubljanske banke i ratifikacija sporazuma odvojeni procesi, ali je sada demantira slovenski kolega, a slično je nedavno rekao 'neimenovani izvor iz Vlade: sasvim je moguće da Slovenija iskoristi Ljubljansku banku kao izgovor za usporavanje ili kašnjenje s ratifikacijom'.

Kad se zna da je Slovenija na rubu političke krize jer Janša nema dvotrećinsku većinu za uključivanje fiskalnog pravila Europske unije u ustav te da prijeti ostavkom, a da je financijsko stanje teško i pitanje je hoće li se Slovenija izvući bez pomoći EU, jasno je da nikome u Ljubljani ne pada na pamet pristati na bilo kakvu isplatu.

Inače, nakon Slovenije i Hrvatska je ovih dana imenovala financijskog stručnjaka koji bi trebao pomoći u rješenju problema LB-a. Riječ je o savjetniku u uredu guvernera HNB-a Zdravku Rogiću, a on bi sa slovenskim kolegom Francom Arharom trebao naći put kako dalje iz pat-pozicije, kako su se u Dubrovniku na marginama Croatia summita dogovorili Pusić i Erjavec. Hrvatski dužnosnici kažu kako će vjerojatno Slovenija čekati rezultat dogovora pa ako budu zadovoljni, tek će onda krenuti u ratifikaciju Pristupnog ugovora.