Slovenija je, unatoč znatnom zaostatku u energetskoj diversifikaciji, stvorila zakonske pretpostavke za dekarbonizaciju svog energetskog sektora do 2033. godine i zelenu energetsku transformaciju, istaknuo je u utorak slovenski ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec
Zemlja će se pritom, uz obnovljive izvore, i dalje oslanjati na nuklearnu energiju, kazao je ministar.
"Bez nuklearne energije ni Slovenija ni EU neće moći postići ključne ciljeve, a to su energetska neovisnost i proboj prema zelenoj energetskoj transformaciji i dekarbonizacija", kazao je Vrtovec na konferenciji za novinare u Ljubljani, dodavši da je oslanjanje na nuklearnu energiju kao jedan od važnih izvora u budućnosti sve izraženije stajalište i drugih članica EU-a.
Po njegovim bi riječima EU idućih tjedana mogla odlučiti da se nuklearna energija, zajedno s energijom vjetra i i sunca, uvrsti kao izvor zelene energije u taksonomiji koju je predložila Europska komisija, jer nuklearke nisu izvor stakleničkih plinova i ne doprinose klimatskim promjenama.
vezane vijesti
Energetska poduzeća pozvao je da se prijavljuju na natječaje koji su već raspisani za gradnju novih vjetroelektrana, koje su do sada bile zapostavljene kao izvor obnovljive energije, te za gradnju solarnih elektrana, za što su po njegovim riječima osigurane dobre zakonske pretpostavke i financijska sredstva.
Kad je riječ o zelenoj energetskoj transformaciji Slovenija je "propustila niz prilika", ali je sada "na pravom putu", rekao je Vrtovec, dodavši kako više ne smije biti izgovora da se stvari ubrzaju jer je to obveza prema generacijama koje dolaze.
Na konferenciji je sudjelovao i direktor nuklearke Krško Stane Rožman, koji je istaknuo da je nuklearka spremna na produženo trajanje svog radnog vijeka do 2043., te da su za to dobivene sve potrebne odluke slovenskih institucija, a u tijeku je i dijalog sa susjednim državama zbog eventualnih prekograničnih utjecaja uslijed produženog životnog vijeka jedine nuklearke u Sloveniji. Taj bi postupak mogao biti dovršen 2023. godine, ocijenio je Rožman, dodavši da je naklonjen i ideji gradnje drugog bloka nuklearke Krško, za što bi se trebalo unaprijed pripremiti i u međuvremenu osigurati školovanje potrebnog kadra. Budući da u planu energetske dekarbonizacije planira zatvaranje najveće termoelektrane TEŠ u Šoštanju koja osigurava trećinu domaćih potreba za strujom, slovenskoj vladi žuri se s planiranjem drugog bloka i interesira se za nove nuklearne tehnologije, kako nakon 2033. ne bi bila previše ovisna od uvoza električne energije.
