Potvrđeni su zakon o evidentiranju državne granice između Slovenije i Hrvatske, takozvani intervetni zakon koji regulira prava ljudi koji žive uz granicu, a po presudi ostaju na hrvatskoj strani, zatim zakon o zemljišnoj knjizi i zakon o morskom ribarstvu. Prema riječima Kozlovič, Slovenija sve mjere koje reguliraju spomenuti zakoni može donijeti samostalno, bez suradnje s Hrvatskom, odnosno bilateralnog dogovaranja.

Dodala je da je stajalište Slovenije i dalje da arbitražnu presudu treba implementirati te da pismo kojim je slovenski premijer Miro Cerar pozvao na dijalog hrvatskog premijera Andreja Plankovića nije popuštanje u odnosu na ranija stajališta Ljubljane.

 Slovenija ostaje na tome da arbitražnu presudu treba u cijelosti implementirati, ali će se i dalje zauzimati za dijalog o zajedničkoj implementaciji, u suradnji s Hrvatskom, kazala je Kozlovič, odgovarajući na pitanje novinara o Cerarovom pismu Plenkoviću u kojemu je izrazio želju za nastavkom započetog  dijaloga.

Po njezinim riječima, zakonske prijedloge vlada će sada dati u parlamentarnu proceduru. Cilj  slanja potvrđenih zakonskih prijedloga u parlament je da Slovenija dobije sve zakonske mjere na vrijeme, onako kako je određeno arbitražnim sporazumom, dodala je glavna tajnica slovenske vlade.  

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u utorak je rekao da bio želio da parlament o zakonskom paketu vezanim uz provedbu arbitraže što prije počne raspravljati, kako bi ti zakoni bili usvojeni na vrijeme, jer krajem ove godine istječe šestomjesečni rok za provedbu arbitražne odluke, kako je to određeno arbitražnim sporazumom.

Slovenski mediji navode da su zakonski prijedlozi koje je vlada potvrdila uglavnom "tehničke naravi" i da ih Slovenija može primijeniti bez suradnje s Hrvatskom, no da je potrebno donijeti još nekoliko propisa koji reguliraju djelovanje slovenskih organa na području koje je Sloveniji dodijelio arbitražni sud.