Iako je vlada Boruta Pahora zbog skorašnjih prijevremenih izbora praktično na kraju svog mandata, vlada je prijedloge uputila u parlament koji bi o njima trebao odlučivati na jednoj od svojih zadnjih sjednica. Kako je u četvrtak na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao ministar financija Franci Križanič, eventualno odbijanje mjera za financijsku stabilizaciju koje su predložene, bilo da se o tome parlament odbije izjasniti ili da mjere putem referenduma spriječe sindikati kako su i najavili, značilo bi da će sljedeća vlada početkom iduće godine morati donijeti 'još radikalnije' mjere od predloženih.

Ukupan učinak štednje, odnosno interventnog zakona o zamrzavanju mirovina, plaća javnih službenika i socijalnih transfera u idućoj godini bio bi skoro 300 milijuna eura.

Takav interventni zakon mnogo je blaži od mjera kakve su donijele ili planiraju neke druge vlade u Europi, upozorio je na istoj konferenciji za novinare ministar za europske poslove i gospodarstvo Mitja Gaspari. On je dodao da bi odbijanje predloženih mjera ili njihovo odgađanje moglo biti nov loš signal Slovenije međunarodnom financijskom tržištu, na kojemu je Sloveniji već smanjen kreditni rejting zbog odbijanja mirovinske reforme.

Slovenska vlada predložila je u četvrtak parlamentu da prihvati i izmjene zakona o javnim financijama kojima bi se prag zaduživanja države limitirao na 48 posto BDP-a, a visina jamstava koje daje država na 20 posto BDP-a.

'Vlada je svjesna da u iduća tri mjeseca može doći do vrlo zaoštrenih prilika u Europi i na to moramo biti spremni', rekao je Gaspari obrazlažući potrebu da vlada i parlament u sadašnjem sastavu, unatoč prijevremenim izborima koji se održavaju 4. prosinca, preuzmu odgovornost i potvrde predložene mjere bez političkih predizbornih kalkulacija.

Slovenija želi restrukturirati dug za gradnju autocesta

Kako ne bi morala povećati cijene cestarina u Sloveniji već u idućoj godini slovenska državna kompanija za autoceste DARS traži konzultanta za restrukturiranje duga.

Dug DARS-a, za koji su izdana državna jamstva, trenutno iznosi gotovo tri milijarde eura bez kamata, ali se zbog nepovoljne dinamike dospijeća idućih godina kreditne obveze neće moći pokrivati prihodima od cestarina, objavilo je u četvrtak ljubljansko 'Delo'.

Od naplate cestarina DARS je 2010. godine prihodovao 290 milijuna eura (od čega 45 posto prodajom vinjeta za osobne automobile, a ostalo naplatom cestarina za teretna vozila), dok će 2014. godine na naplatu doći kreditne rate u ukupnom iznosu od 456 milijuna eura.

Zato je, navodi vodeći slovenski list, DARS u postupku odabira međunarodnog konzultanta koji bi mu pomogao restrukturirati postojeće kratkoročne kredite, a na natječaj su se prijavila četiri konzultanta - GFS, KPMG poslovno savjetovanje, Deloitte te PriceWaterhouseCoopers.

DARS se za gradnju cesta ukupno zadužio za 3,5 milijardi eura, a bez promjene uvjeta kreditiranja do 2037. godine morao bi kreditorima ukupno isplatiti 4,1 milijardu eura glavnice i kamata. Do sada je otplatio nešto manje od pola milijarde eura kreditnih obveza.