Iako je uzgoj ovaca jako smanjen u odnosu na stanje od prije pedesetak godina, time se još uvijek bavi oko 5000 poljoprivrednika, a u nekim dijelovima zemlje česte su štete koje stadima nanose vukovi.

'Čujem da bi ograde pod naponom morale biti visoke 160 centimetara, a u svijetu postoji samo jedan proizvođač takvih ograda', kazao je za ljubljanski 'Dnevnik' Boris Grabrijan iz udruženja uzgajivača ovaca i koza. On smatra da se takvo rješenje ne bi isplatilo uz predviđenu naknadu od 120 eura po hektaru, koliko je predviđeno mjerama iz sedmogodišnjeg programa ruralnog razvoja u sklopu kojega će Slovenija iz fondova EU-a dobiti 1,1 milijardu eura.

Predviđena je i mogućnost zaštite stoke korištenjem klasične niske električne ograde, uz naknadu od 112 eura po hektaru, ali uz uvjet da ovce dodatno stalno čuvaju ljudi i ovčarski psi.

Ta kombinacija je financijski povoljnija, ali postoji niz nedoumica oko nje, od toga da li to znači da bi pastir koji bi čuvao ovce morao biti stalno zaposlen, što bi dovelo u pitanje isplativost takvog pristupa, do toga gdje uopće naći pastire, s obzirom da je taj poziv u Sloveniji gotovo izumro, tuže se slovenski uzgajivači stoke sitnog zuba.

O slovenskom programu ruralnog razvoja, koji je nedavno potvrdila i Europska komisija, upravo je u tijeku javna rasprava, ali njime nisu najzadovoljniji mali poljoprivrednici i stočari, kojih je najviše, budući da najviše sredstava usmjerava u velika poljoprivredna gospodarstva.

Kako navodi 'Dnevnik', predviđenim naknadama i subvencijama nisu zadovoljni uzgajivači peradi i svinjogojci, koji će dobivati manje novaca, ali i uzgajivači goveda, kojih je najviše, a koje iduće godine očekuje i neizvjesnost zbog ukidanja mliječnih kvota u okviru nove europske poljoprivredne politike.