Tito je 1945. godine odobrio poratne likvidacije, za što je dobio Staljinove pohvale, ali je odbio da Pula Šibenik i Boka Kotorska postanu baze pod izravnom kontrolom sovjetske mornarice, neki su od detalja iz najnovije knjige slovenskog povjesničara Jože Pirjevca o bivšem jugoslavenskom predsjedniku
Knjiga ‘Tito i drugovi’ (Tito in tovariši) na 750 stranica teksta i fotografija donosi dosad najdetaljniji pregled Titove ratne, političke i državničke karijere, nove detalje iz privatnog života, njegov odnos sa suradnicima poput Đilasa i Kardelja, ali i niz do sada nepoznatih pojedinosti i svjedočenja, te materijale iz privatnih i državnih arhiva.
‘To nije apologija niti osuda, Tita sam u knjizi želio prikazati onakvim kakav je bio, pripremao sam je 30 godina’, rekao je Pirjevec u razgovoru za ljubljansko ‘Delo’.
Iako je nesumnjivo bio ‘diktator’, u cjelini gledano, Tito je iskazivao odlike ‘pragmatičnog i hrabrog’ vođe, a znao se prilagoditi svakoj situaciji, no počinio je mnoge pogreške, a izravno je odgovoran za masovne likvidacije političkih protivnika i ‘neprijateljskih’ vojski nakon završetka rata.
‘Očito je da je Tito u likvidacije bio osobno upleten’, ustvrdio je Pirjevec. Kao argument toj tezi iznosi svjedočenje prvog sovjetskog ambasadora u Jugoslaviji 1945. Ivana V. Sadčikova, a uz to tvrdi da je Staljin zbog ‘odlučnosti’ u ‘čišćenju’ zemlje od ‘domaćih neprijatelja’ Tita pohvalio.
Tito je međutim, navodi Pirjevec detalje iz knjige, odbio Staljina kad mu je on postavio zahtjev da sovjetska mornarica dobije baze u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj koje bi bile po izravnom ruskom kontrolom, o čemu postoji dokument u arhivu američke CIA-e iz 1947.
U razgovoru za ‘Delo’ slovenski povjesničar, inače autor niza knjiga o Jugoslaviji, Rusiji, Titu i komunizmu, ustvrdio je da mu je žao što u knjigu koja je izašla ovih dana u nakladi ‘Cankarjeve založbe’ nije uspio uvrstiti podatak do kojega je došao nedavno.
Riječ je, naime, o svjedočenju jednoga od suradnika Stane Dolanca 1980. koji je rekao da su ‘Dolanc i članovi jugoslavenskog predsjedništva zahtijevali od liječnika da Tita što duže drže na životu, tvrdeći da Sovjeti na bugarsko-jugoslavenskoj granici već izvode tenkovske manevre, pa je potrebno dobiti na vremenu’, ustvrdio je Pirjevec za vodeći slovenski list, dodajući da je Jugoslaviju od sovjetske prijetnje navodno spasila intervencija SSSR-a u Afganistanu.
